Cijela priča nastala je onda kada su se neki poslodavci poželjeli riješiti ne samo opterećenja plaćanja doprinosa, nego daleko više radnopravnih obveza, pa su svojim zaposlenicima sugerirali otvaranje obrta
Tijekom listopada je na mrežnim stranicama Porezne uprave objavljen upitnik za obilježja nesamostalnog rada te je najavljeno slanje tog upitnika na adrese nekih paušalno oporezovanih obrtnika, a koji su se zatekli na listama stvorenih na temelju nama nepoznatih kriterija, a sve vezano uz porezne malverzacije s namjerom prikrivanja nesamostalnog rada.
Samostalni i nesamostalni rad
Cijela tematika potječe još iz predpandemijskih vremena, kada je u porezne propise ugrađeno niz kriterija koji upućuju na činjenicu da dva subjekta zajedno prikrivaju nesamostalni rad da bi ukupni iznos plaćenih davanja kroz doprinose i poreze bio manji, jer je samostalno poslovanje paušalno oporezovanih obrtnika značajno manje opterećeno tim davanjima. K tome, kriteriji su nejasni i daju prostor diskrecijskoj ocjeni poreznim inspektorima u slučaju kontrole.
Na ono što je činjeno tijekom dvije godine ionako više nitko ne može utjecati i na svakom je da pričeka što će se dogoditi. S obzirom da se o ovoj temi naširoko raspravljalo i pisalo prije nego je propis donesen, oni koji se nisu uskladili su svjesno preuzeli određeni rizik.
Poslovanje kroz obrt koji vodi poslovne knjige
Ovdje bih se više koncentrirala na budućnost, tj. reguliranje poslovanja bez rizika po pitanju ovih odredbi propisa.
Obrt koji vodi poslovne knjige, umjesto da je paušalno oporezovan, plaća porez na dohodak kao razliku između primitaka i izdataka. Godišnji iznos od 48.000 kn nije uopće oporezovan, jer predstavlja osobni odbitak, a slijedećih 360.000 kn je oporezovano stopom od 20%, dok je sve iznad toga oporezovano stopom od 30%.
Doprinosi za mirovinsko i zdravstveno osiguranje obrtnika su oko 2.200 kn mjesečno, što je oko 800 kn više nego za paušalno oporezovane.
I takav obrt posluje kao fizička osoba, a jedna od značajnih prednosti takvog poslovanja je slobodno raspolaganje novčanim sredstvima sa žiro računa, jer se njihovo trošenje smatra akontacijom dohotka.
S obzirom da je svaki obrt zapravo gospodarska djelatnost fizičke osobe obrtnika, prijepori oko nesamostalnog rada nisu u potpunosti otklonjeni. Fizička osoba možda i dalje u naravi obavlja nesamostalni rad za poslodavca. Ovdje je jedino postignuće da fizička osoba plaća veći iznos doprinosa i poreza nego u slučaju paušalnog oporezivanja.
Poslovanje kroz poduzeće
Želite li postići situaciju u kojoj dvije pravne osobe dogovaraju poslovnu suradnju, prvi je korak osnivanje poduzeća. To je danas najlakše i najisplativije napraviti putem interneta, za što svi involvirani moraju imati odgovarajuće osobne certifikate za potpisivanje, na stiku ili čipu osobne karte.
Prije postupka, potrebno je odrediti tko će biti osnivač, direktor, gdje će biti sjedište poduzeća, koliki će biti temeljni kapital. Ako ima više osnivača, definiraju se omjeri poslovnih uloga.
Jednostavni d.o.o. razlikuje se od d.o.o.-a po iznosu temeljnog kapitala (najmanje 10 kn, naprem najmanje 20.000 kn) i po kasnijem pravu raspolaganja sa ostvarenim dobitkom, dok su ostala pravila poslovanja i oporezivanja ista za oba organizacijska oblika.
Kad je jednom društvo osnovano, s drugim društvom može sklapati ugovore o poslovnoj suradnji prema pravilima obvezno-pravnih odnosa. Potom, kada zapošljava osobu koja će posao izvršavati, čini to temeljem radno-pravnih propisa. U tom je slučaju to (nazovimo ga ovdje ‘novo društvo’) nalogodavac fizičkoj osobi, tj. zaposleniku.
Naravno, zaposlenik ne mora biti jedino osoba koja je direktor društva, nego ono može sklapati ugovore sa nizom drugih zaposlenika. Prema svima će morati poštovati radna prava, koja sežu puno dalje od samog iznosa plaće.
Zatvaranje kruga
Tako smo se vratili na izvorište problema, jer je cijela priča i nastala upravo onda kada su se prvotni poslodavci poželjeli riješiti ne samo opterećenja plaćanja doprinosa, nego daleko više radnopravnih obveza, pa su svojim zaposlenicima sugerirali otvaranje obrta.
Pitanja iz upitnika iskoristite kao naputak u razlikovanju samostalnog i nesamostalog rada i poslovne odnose postavite na nove temelje. Utrka poduzetništva i države tako se nastavlja samo na drugim stazama, a poduzetništvo nastavlja biti dalekovidnije, kao i uvijek do sada.
Teme i pitanja slobodno predlažite na Facebook stranici: Makora knjigovodstvo i poslovne usluge
