Za mnoge će vjerovatno biti porazna činjenica da bypass (pre)često uopće ne produžava život. Još gore, NERIJETKO GA I SKRAĆUJE. Naravno, svrsishodnost operacije u nekim situacijama ne može se negirati. Odnosno, ponekad bi bypass MOŽDA mogao pomoći. Od dvije glavne koronarne arterije, začepljenje lijeve je pogotovo opasno. Kako ova arterija opskrbljuje krvlju veći dio srčanog mišića, iznenadni prekid vrlo često završava smrću. Naravno, stupanj začepljenja i stupanj rizika vrlo usko su povezani. Smanjenje protočnosti za 50-70% kod lijeve koronarne arterije obično znači i preporuku za bypass, zbog neposredne opasnosti po život. Neke studije potvrđuju takvo mišljenje, ali neke i ne. Izgleda da bi ključni faktor kod donošenja odluke trebao biti SAČUVANA JAKOST SRČANOG MIŠIĆA. Ukoliko je to znatnije narušeno, operaciju vjerovatno ne bi trebalo izbjegavati. Srećom, to je slučaj tek kod manjine srčanih bolesnika. Općenito, izgleda da su mnogi liječnici prilično "laki" pri donošenju odluke za bypass. Odnosno, previše pacijenata završava pod nožem, mada istraživanja govore da PROGNOZA TAKO NIJE NIŠTA BOLJA NEGO PRI TRETMANU PUTEM LIJEKOVA I DIJETE. Pokazalo se da samo traženje drugog mišljenja SMANJUJE BROJ IZVEDENIH OPERACIJA ZA 50%. Prema jednom vrlo interesantnom istraživanju, 10-godišnje preživljavanje kod srčanih bolesnika iznosi oko 80%, BEZ OBZIRA DA LI SU PACIJENTI PODVRGNUTI BYPASSU ILI SAMO TRETMANU PUTEM LIJEKOVA. Uzeti su u obzir svi mogući rizici (povijest bolesti, krvni tlak, starost, broj oboljelih arterija…). Samo jedan faktor odlučuje da li od operacije treba očekivati neku veću korist za pacijenta ili ne. UKOLIKO LIJEVA KLIJETKA PUMPA MANJE OD POLA PRIMLJENE KRVI KROZ SVAKI OTKUCAJ, SRCE JE PRILIČNO OSLABLJENO I KORIST OD OPERATIVNOG ZAHVATA PRETEŽE NAD TERAPIJOM LIJEKOVIMA. To je, izgleda, najvažniji kriterij odluke, neovisno da li se radi o začepljenju samo jedne veće žile ili pak više njih. Alternativa za bypass mogla bi biti angioplastija. Prema ovoj metodi, u obloženu žilu uvodi se kateter s malim balonom. Onda se balon napuhuje uz pomoć tekućine, čime se šrtetne obloge pritišću prema stijenkama. Time se protočnost povećava. Metoda je manje invazivna od bypassa, ali početna euforija vremenom je splasnula. "Ahilova peta" ove procedure je ponovna blokada tretiranih žila unutar 6 mjeseci od intervencije. Dakle, ponovna formacija aterosklerotičnih nakupina javlja se kod 25-50% tretiranih, dijelom i ZBOG OŠTEĆENJA ARTERIJE POD UTJECAJEM SAME PROCEDURE. Naime, takvo oštećenje predstavlja ranu, a nastali ugrušak može biti dovoljno velik da ZAČEPI ARTERIJU. Potreba za ponavljanjem procedure nije nimalo rijetka. Drugim riječima, angioplastija predstavlja privremeno poboljšanje. Ne bih rekao da spašava živote. Dakle, može netko vjerovati ili ne u nove tehnologije i nove lijekove, ali nada je uvijek slaba kada djelovanje na prave uzroke ostane gotovo u potpunosti zanemareno. Kako izliječiti bolest, koja je prvenstveno posljedica nezdrave prehrane, ako se kod te iste prehrane ne izvrši radikalan zaokret? Dobro, liječnik će uvijek dati dijetalne preporuke, kako bi se smanjilo dolijevanje ulja na vatru. Znate li na što liče te preporuke? Zamislite da dođete liječniku zbog problema s disanjem. A on vam kaže: "Ne brinite! Puno će vam pomoći ako popušite dvije, umjesto dosadašnje tri kutije cigareta dnevno. Zagađenje pluća bit će bitno smanjeno." Prepoznajete poantu? Kompromis zbog mira u kući? Znate, mnogi bi odustali od bilo kakve dijete, AKO JE ONA SUVIŠE RADIKALNA! Sistem BOLJE IŠTA-NEGO NIŠTA znači samo (možda malo usporeno) pogoršanje bolesti. O tome više slijedeći put. Slijedeći put: Pileća koža i nemasno mlijeko