Probni rok ne smije postojati bez prijave i ugovora, jednako kao što ugovor na određeno vrijeme nije probni rok
Poduzetnici početnici u nekom trenutku dovedu poslovanje do nivoa kada im je potrebna pomoć drugih osoba, što je obično trenutak za zapošljavanje.
Nakon što pronađu osobu koja ima potrebnu kvalifikaciju, znanja i vještine s njom sklapaju pismeni ugovor o radu. Mogu dopuniti unaprijed pripremljen ugovor u obliku tiskanice kupljene u knjižari, ili autonomno sastaviti cjeloviti ugovor. Obje će varijante biti valjane ako su ugovorene sve bitne okolnosti ovog odnosa, a koji se temelji na Zakonu o radu.
Svakako je nužni sastojak ugovora i datum početka rada, a prijava na mirovinsko osiguranje treba biti napravljena prije tog datuma, najviše osam dana prije.
Sam ugovor može biti sklopljen na određeno vrijeme i na neodređeno vrijeme, a oba trebaju imati ugovoren probni rok.
Napominjem da probni rok ne smije postojati bez prijave i ugovora, jednako kao što ugovor na određeno vrijeme nije probni rok, nego je ugovaranje radnog odnosa za neko određeno vrijeme uslijed određenih okolnosti, kao na primjer privremeno povećanje obima posla.
Zapošljavanjem se ne smatra sklapanje ugovora o djelu, niti takav ugovor zamjenjuje ugovor o radu. U odnosima između onoga tko posao daje i onoga tko ga obavlja, bitna je stvarna priroda tog odnosa, pa poduzetnik neće moći zakamuflirati rad na crno s ugovorom o djelu.
U zadnjih nekoliko godina postoje olakšice poslodavcu u plaćanju doprinosa za neke kategorije zaposlenika, pa će u svim takvim situacijama poduzetnik trebati paziti da se na te okolnosti pozove prilikom same prijave zaposlenika, te da prilikom obračuna plaće primjeni ispravne šifre u JOPPD obrascu, kako bi se podaci međusobno povezali kako ne bi bilo problema s revizijom mirovinskog osiguranja.
Primjerice, zapošljavanje osobe koja se prvi puta zapošljava čak i na određeno vrijeme donosi tom poslodavcu olakšicu oslobođenja od plaćanja doprinosa na plaću u prvih godinu dana tog zapošljavanja. Naravno, ako taj poslodavac tu osobu otpusti prije isteka tih godinu dana, za njega će mogućnost ove olakšice prije isteći, a nijedan drugi je više neće moći koristiti.
Nadalje, zapošljavanje osobe mlađe od 30 godina na neodređeno vrijeme donosi poslodavcu olakšicu oslobođenja plaćanja doprinosa na plaću u trajanju od pet godina.
Napominjem da se obje olakšice mogu koristiti i u slučaju zapošljavanja na nepuno radno vrijeme, a to je svako kraće od 40 sati tjedno.
Također je važno znati da poslodavac plaća doprinose iz plaće i porez i prirez, i da se zapravo radi o oslobođenju za otprilike polovinu ukupnih doprinosa.
Kod potrebe za manjem brojem sati, poduzetnik poslodavac može razmisliti i o opciji zapošljavanja u dopunskom radu. Radi se o zapošljavanju osoba koje su već zaposlene, ali do najviše 8 sati tjedno, odnosno 180 sati godišnje i to uz postojanje izričite suglasnosti ostalih poslodavaca. Naime, moguće je da ista osoba već radi kod više poslodavaca, kod svakoga u nepunom radnom vremenu, pa svi trebaju dati pismenu suglasnost.
I za takvo je zapošljavanje nužan ugovor o radu i prijava na mirovinsko i zdravstveno osiguranje, s tim da je i ovdje potrebno to učiniti s ispravnom šifrom.
Umirovljenika u punoj starosnoj mirovini može se zaposliti do 20 sati tjedno, pri čemu on neće izgubiti mirovinu, a poslodavac će plaću redovno obračunavati i plaćati doprinose.
Kako umirovljenici nisu uvijek sasvim svjesni vrste svoje mirovine, uvijek preporučujem da takav potencijalni umirovljeni zaposlenik samostalno u HZMO provjeri svoj status. Ako dođe do krivog razumijevanja neće biti posljedica za poslodavca, ali će umirovljeniku biti obustavljena isplata mirovine dok mu traje zaposlenje, pa je u njegovom interesu da sazna svoj status na vrijeme.
Sretno!
Teme i pitanja slobodno predlažite naFacebook stranici Makora knjigovodstvo i poslovne usluge
