Uskoro se puni dvije godine otkako su revidirani propisi o financijskom poslovanju neprofitnih organizacija, a teče treća godina od promjena temeljnog zakona o poslovanju udruga. Svejedno, i dalje u javnost dopiru savjeti o osnivanju udruge sa svrhom obavljanja privatne poduzetničke inicijative. Kad su se propisi mijenjali, ovdje je ažurno sve praćeno i objašnjeno. Opća klima oko ovo teme jeste značajno promijenjena i većina udruga s krivo postavljenim pravim ciljevima je u ovom razdoblju likvidirana formalno ili neformalno. Ipak, ovih sam se dana ponovo našla izazvana da još jednom argumentiram zašto osnivanje udruge nikako nije primjereno za privatnu poduzetničku inicijativu, ma koliko neki i dalje nagovarali da je dovoljan “pečat i kasica”.

Za početak, doista je formalno nemoguće imati “svoju udrugu”. Za upis u registar udruga potrebna je iskazana volja barem tri punoljetne osobe da osnuju udrugu s točno pobrojanim ciljevima i načinima njihovog ostvarivanja. Sve bitne odluke o poslovanju udruge donosi njezina skupština, a o svakom njenom održavanju treba sastavljati zapisnike. Jeste li doista sigurni da postoji još dvoje ljudi čija će potpora da budete odgovorna osoba udruge potrajati?

Pri osnivanju je nužno imenovati i likvidatora udruge, onoga tko će odgovarati za postupke koji će prethoditi njezinu brisanju iz registra. Obje odgovorne osobe imaju i jasnu prekršajnu odgovornost, a, postoji li osnova, i krivičnu, naravno.

O članstvu udruge potrebno je voditi propisanu i ažurnu evidenciju, koja obuhvaća više podataka od samog imena i prezimena. Ona treba biti dostupna na uvid svim članovima udruge. Ovo je, recimo, zanimljivo onima koji pružaju uslugu fitness treninga pretvarajući se da su udruga koja naplaćuje članarinu.

Udruga može obavljati gospodarske djelatnosti samo ako su one dio njezine registracije. Ako nadležni ured doista propusti takvu registraciju (a većinom upućuju osnivače ka poduzetništvu), tada je zarađena sredstva nužno koristiti za ciljeve udruge, a ne za isplate privatnim osobama. K tome, udruga je u tom slučaju obvezna voditi paralelno dvije vrste poslovnih knjiga: poduzetničko računovodstvo za taj dio djelatnosti, u kojem će utvrditi dobit i platiti porez na njega te svukupno računovodstvo poslovanja udruge. Ne znate li sami to raditi, mislite li da će vam neki knjigovođa ova dva posla obavljati za cijenu jednog?

Usput, obavljajući gospodarsku djelatnost i udruge su obveznici fiskalizacije gotovinskih ili kartičnih naplata.

Udruge su za 2017. godinu dužne napraviti financijski plan, koji se sastoji od tri dijela: analitičkog financijskog plana prihoda i rashoda, plana zaduženja i otplata te obrazloženja. Ukoliko se tijekom godine pokaže da je ostvarenje plana podbacilo, potrebno je donositi izmjene i dopune plana. Za svaku je radnju potrebno sazvati skupštinu i o njenom sazivu sastaviti zapisnik.

Financijske izvještaje o prethodnom razdoblju također treba usvajati skupština.

Udruge, doduše, mogu konkurirati za dobivanje javnih sredstava, ali su proračunski korisnici obvezni podnositi još kompleksnije izvještaje, i odgovarati za upotrebu dobivenih sredstava. Kontrolirajući taj dio, inspektori su ovlašteni pregledati svekoliko poslovanje.

Udruge mogu angažirati volontere, ali je volonterski rad pripadajućim zakonom precizno definiran i nije dozvoljen za poslove za koje se inače zapošljava. K tome, o svim satima i namjenama takvog rada te o samim volonterima, potrebno je voditi preciznu evidenciju, a njezinu sumu prijaviti nadležnom ministarstvu putem online aplikacije. Dio podataka prijavljuje se po isteku svakog tromjesečja uz financijsko izvješće.

Novoosnovane udruge obvezne su prve tri godine voditi dvojno računovodstvo na konto karticama, a tek po isteku smiju prijeći na jednostavno računovodstvo po načelu blagajne i to ako imaju imovinu i prihode manje od 230.000 kn.

U slučaju zatvaranja, sva imovina mora pripasti drugoj udruzi sličnih ciljeva, ili se vratiti u državni proračun i nikako ne može prijeći na neku fizičku osobu, pa tako niti na odgovornu osobu.

Dakle, imate li neku poduzetničku ideju, nije li razborito otvoriti barem dopunsku djelatnost ili obrt koji će biti paušalno oporezovan, i jasno i glasno se deklarirati kao mali poduzetnik? Financijski planovi, skupštine, evidencije, popisi, izvještaji, knjige… imaju svoju cijenu koju vi morate platiti, a pri tome nema one nekadašnje neodgovornosti, jer je nestala prije dvije godine!

Nije li pristojnije napisati račun za svoju obavljenu uslugu i kao paušalno oporezovani izdati ga iz bloka koji ste ovjerili na poreznoj upravi (pojednostavljena fiskalizacija), nego prositi da vam ljudi ubace milodar u kasicu? Preporučena donacija? Što s onima koji će konzumirati, a neće slijediti preporuku? Dostojanstveno naplatite ono što ste isporučili!

Kao paušalno oporezovani ne trebate voditi nikakve poslovne knjige, osim popisa računa! Doduše, s registriranim obrtom niste nezaposleni i niste tuđa briga, nego svoja vlastita i trebat ćete puniti onu kasu iz koje se financiraju vrtići, škole, zdravstvo i slično, što i sami koristite.

Ako je vaša ideja dobra, duboko udahnite i odbacite sa sebe janjeću kožu, poduzetnički vuče!

Teme i pitanja slobodno predlažite na Facebook stranici Makora knjigovodstvo i poslovne usluge