Pri branju medvjeđeg luka treba biti više nego oprezan, jer postoje otrovne biljke koje liče na njega. Ako niste sigurni, povedite nekoga tko se razumije u samoniklo bilje!
Prije više od dvije tisuće godina, grčki liječnik Hipokrat rekao je da hrana treba biti lijek, a lijek hrana. Rano proljeće nam donosi obilje jestivog samoniklog bilja koje je izuzetan izvor hranjivih i ljekovitih tvari. Ono osvježava ljudski organizam, čisti ga od toksičnih tvari i poboljšava imunitet.
Obiluje klorofilom i vlaknima uz mnoštvo minerala i vitamina, s naglaskom na C vitamin. Mlado bilje je bogato antioksidansima, čisti organizam uz blagotvoran učinak na jetru.
Ukoliko se odlučite nabrati nešto od samoniklog bilja, svakako se morate pridržavati nekih pravila.
Divlje biljke sakupljamo s čistih, nezagađenih terena. Nikada ih ne treba brati pored prometnica ili deponija. Ovisno od vrste, ostavite korijen ili dio nadzemnog sustava koji će joj omogućiti obnovu.
Darovi prirode nisu neograničeni, ne berite prekomjerno i vodite računa o propisima.
Najbolje ga je brati ujutro poslije obilne kiše. Sve ono što naberete za pripremu jela (mladi listovi, izdanci i sl.) mora biti nježno, jedro i bujno. Izbjegavajte branje listova koje su nagrizli nametnici, koji su uvenuli, zakržljali ili bolesni. Za jelo koristite samo one biljne vrste koje dobro poznajete. Brojne su vrste koje možemo sakupljati i koristiti u prehrani: šparoga, maslačak, kopriva, loboda, medvjeđi luk, srcolika češnjača, japanski dvornik i druge.
Moja prva proljetna berba je bila berba medvjeđeg luka. Medvjeđi luk ili srijemuš je vrlo poznata i često upotrebljavana divlja vrsta.
No, pri branju treba biti više nego oprezan pa, ako niste sigurni, bolje je da povedete nekoga tko se razumije u samoniklo bilje nego da pogriješite. Naime, njegov list je vrlo sličan listovima biljaka mrazovac, đurđica, čemerika i kozlac koje su toliko otrovne da konzumiranje nekih od njih može biti kobno te uzrokovati i smrt. No, samo on ima miris na luk.
Listove medvjeđeg luka moguće je jesti sirove ili kuhane. Najčešće se koriste za pripremu pesta, ali moguće ih je upotrijebiti i u juhama, salatama, sendvičima, raznim umacima, rižotima ili, kao i ja, u njokima.
SASTOJCI:
- 600 g krumpira
- 200 g glatkog brašna
- 100 g oštrog brašna
- 1 jaje
- 40 g medvjeđeg luka
- sol
- 20 g parmezana
- 30 ml maslinovog ulja
- 80 g maslaca
PRIPREMA:
Krumpir skuhati u kori. Kada je kuhan, oguliti, protisnuti, dodati maslac i sol, promiješati i ostaviti da se hladi.
Medvjeđi luk oprati i usitniti sjeckalicom zajedno s maslinovim uljem i parmezanom da dobijete gusti pesto.
U krumpir dodati pesto od medvjeđeg luka, brašno i jaje. Zamijesiti glatko tijesto. Oblikovati kobasicu od tijesta i rezati njoke. Njoke kuhati u kipućoj slanoj vodi.
Gotove njoke poslužiti s umakom po želji.
