prim. dr. Jadranko Jelić

specijalist interne medicine, specijalist opće kirurgije

Rođen sam 1950. godine u Sarajevu. Osnovnu školu, gimnaziju i glazbenu školu završio sam s odličnim uspjehom. Obnašao sam dužnost predsjednika Muzičke omladine Jugoslavije. Studirao sam na Medicinskom fakultetu u Sarajevu. Kao liječnik karijeru sam započeo na Zavodu za transfuziologiju u Sarajevu te nastavio na Institutu za transplantaciju organa u Sarajevu. Posebnu pozornost posvetio sam terminalnoj bubrežnoj insuficijenciji te riješavanju tog ozbiljnog problema. Radio sam na odjelu za hemodijalizu, peritonealnu dijalizu, imunologiju. Godine 1983. završio sam specijalizaciju iz interne medicine. Da bi zaokružio cjelokupnu djelatnost riješavanja terminalne bubrežne insuficijencije, a to je transplantacija bubrega, specijalizirao sam i kirurgiju. Imao sam posebnu čast da mi je jedan od učitelja bio i prof. dr. Vinko Frančišković. Radio sam i na organizaciji donorskog sustava. Obnašao sam i funkciju direktora Instituta za transplantaciju organa. S 39 godina dobio sam zvanje Primarius. Tijekom rata bavio sam se vaskularnom kirurgijom u Sarajevu. U Hrvatsku dolazim 1995. godine, a svoju ordinaciju otvaram 1998. godine u Rijeci. Posebnu pozornost posvećujem razvoju psihosomatskog pristupa liječenju pacijenata. Od 2003. godine u praksu uvodim dijagnostiku i terapiju koja se bazira na kvantnoj medicini. Autor sam i koautor niza publikacija, knjiga, znanstvenih i stručnih radova. Član sam više strukovnih i društvenih udruga i organizacija. U zadnjih 10 godina na području dobrotvornog rada preventivno sam diljem Hrvatske pregledao preko 10.000 pacijenata. Vodio sam radijske emisije o zdravlju, a zadnjih pet godina surađujem s Burzom. Osnovni cilj takvog rada je edukacija čitateljsva o osnovnim medicinskim saznanjima na prihvatljiv način.


Članci autora
Acetilsalicilna kiselina – koristi i nuspojave
Acetilsalicilna kiselina – koristi i nuspojave

Najozbiljnija posljedica uzimanja aspirina je krvarenje iz probavnog sustava (prvenstveno želudca), a treba naglasiti i alergiju na acetilsalicilnu kiselinu koja se može manifestirati i kao astmatični napad.

Pitanja čitatelja: Akutni pankreatitis
Pitanja čitatelja: Akutni pankreatitis

Može li se nakon akutnog pankreatitisa koristiti ulje crnog kima?

Acetilsalicilna kiselina - Aspirin, Andol
Acetilsalicilna kiselina - Aspirin, Andol

Vrlo važna uloga ovih lijekova je antiagregacijska funkcija na trombocitima. Acetilsalicilna kiselina smanjuje mehanizam povezivanja trombocita, pa samim time i njihovo nakupljanje, što je preduvjet kontinuiranog krvotoka

Sunčanica
Sunčanica

Izlaganje glave i zatiljka suncu može dovesti do fenomena zatajivanja termoregulacije cijelog organizma s povećanjem tjelesne temperature, a to je opća promjena koja je još praćena i s lokalnim djelovanjem infracrvenih zraka na zatiljni dio glave

Odnos pacijenta i lijeka
Odnos pacijenta i lijeka

Nekim pacijentima je nezgodno reći da uzimaju i prirodne pripravke da liječnik ne bi rekao da je to neozbiljno. Kombinacija liječničke terapije i dodatne prirodne terapije može dovesti i do neželjenih komplikacija. Bez obzira kako će liječnik reagirati, trebate mu jasno reći kakvu terapiju uzimate

Migrena
Migrena

Od migrene obolijevaju svi, ali žene više od muškaraca. Najčešća je kod osoba srednjih godina. Može se javljati nekoliko puta mjesečno ili rjeđe. Migrenu izazivaju stanja koja su često uzrokom i drugih zdravstvenih problema

Dugotrajni problemi s probavom
Dugotrajni problemi s probavom

Moji problemi se javljaju uglavnom nakon jela: osjećaj stezanja u želucu i u crijevima koje se proteže i u leđima te stalan osjećaj kiselosti u ustima

Bol
Bol

Danas pacijent više ne treba patiti zbog boli

Kada treba ugraditi stent?
Kada treba ugraditi stent?

Kod infarkta miokarda ugradnja stenta u periodu od 12 sati nakon nastanka infarka je za sada metoda izbora koja donosi najbolje rezultate

Što je stent?
Što je stent?

Kada se uobičajeno govori o stentovima, onda se najčešće misli na koronarne stentove koji se ugrađuju kada dođe do začepljenja srčanih arterija (koronarki), kada nastaje infark miokarda ili kod smanjenja protoka krvi u srčanim žilama