Bazična vjerovanja su utisnuta duboko u nas, poput pečata. To su središnje ideje o sebi, drugim ljudima i svijetu oko nas. Ona su opća i jako generalizirana te mogu biti pozitivna i negativna. Govore o tome tko smo mi kao osoba

 

Prisjetimo se, u prošlom članku smo govorili nešto više o samopoštovanju i samopouzdanju te vidjeli kako korijeni loše slike o sebi mogu sezati u našu prošlost – u naša rana iskustva.

No, postavlja se pitanje – kako nešto što se dogodilo tijekom našeg djetinjstva može oblikovati način na koji vidimo sebe danas (i na temelju toga gradimo život)?

Naime, tijekom našeg odrastanja, na temelju ranih iskustava oblikuju se tzv. bazična vjerovanja. To su vjerovanja koja su utisnuta duboko u nas, poput pečata. To su središnje ideje o sebi, drugim ljudima i svijetu oko nas. Ona su opća i jako generalizirana te mogu biti pozitivna i negativna. Govore o tome tko smo mi kao osoba.

 

Povezanost s ranim iskustvima

Ako su nam tijekom odrastanja govorili „Nikada ništa od tebe“ ili „Glup/a si“, takve ideje smo usvojili kao svoje i one su postale temelj kako danas vidimo sami sebe.

Možda smo tijekom odrastanja doživjeli manjak ljubavi od roditelja ili su nas vršnjaci odbacivali? Onda je vjerojatno da smo razvili vjerovanje „Mene se ne može voljeti“.

Naime, tijekom odrastanja, kada smo doživjeli navedena iskustva, takva interpretacija kao djetetu nam je bila najviše logična. To što nam se događalo smo najlakše mogli sebi objasniti na taj način – „Ako mi to govore – mora da je točno“, „Ako me odbacuju – sigurno je razlog u meni. “

 

Treba naglasiti da rana iskustva mogu, ali i ne moraju utjecati na naše samopoštovanje i samopouzdanje danas. Na temelju negativnih ranih iskustava, neki pojedinci mogu razviti negativna bazična vjerovanja, dok drugi ne. Ne postoji direktna uzročno –posljedična veza između ranih iskustava i slike o sebi kakvu imamo danas.

 

Svijet vidimo kroz stakla bazičnih vjerovanja

Oko nas se nalazi veliki broj informacija i naš mozak ne može svaku procesirati. S obzirom na to, mozak koristi filter i odabire samo neke informacije iz naše okoline. No, možda se pitate – prema kojem kriteriju se filtriranje odvija? Koje informacije mozak odabire, a koje odbacuje? Je li taj filter isti kod svih ljudi?

Taj filter su upravo bazična vjerovanja – vjerovanja koja imamo o sebi, drugim ljudima i svijetu oko nas.

Primjerice, ako imamo vjerovanje da su susjedi bučni, pažnja će nam na susjede biti usmjerena najviše kada su bučni i unaprijed ćemo pretpostaviti da buka dolazi od njih (bez da smo to provjerili).

Ili, imamo vjerovanje „Ja sam gubitnik“. S obzirom na to, pažnju ćemo najviše usmjeravati na situacije kada smo doživjeli neuspjeh. Uz to, ignorirat ćemo situacije kada smo doživjeli uspjeh. Također, bit ćemo skloni interpretirati situaciju sukladno vjerovanju („Ja sam gubitnik“). Tako ćemo neuspjeh vjerojatno upravo pripisati sebi odnosno svojem karakteru – „Glup/a sam“, „Neuspješan sam“, „Nekompetentan sam“, a nećemo uzeti u obzir neka druga potencijalna objašnjenja neuspjeha – možda su i drugi ljudi i okolnosti pridonijeli tome, a to smo u potpunosti zanemarili? Uz to, također je važno razmotriti što osoba podrazumijeva pod pojmom „uspjeh“ – vjerojatno se radi o ekstremnim gledištima poput „Uspjeh je kada sve radim bez greške“, „Uspjeh je kada stalno idem prema gore – neuspjeh nije opcija“.

Treći primjer s vjerovanjem „Mene se ne može voljeti“. Ako osoba s takvim vjerovanjem doživi situaciju u kojoj biva ostavljena u romantičnoj vezi, tu će situaciju interpretirati upravo sukladno svojem vjerovanju. „Naravno da me napustio/la – pa mene nije moguće voljeti“. Kao i u prethodnim primjerima, osoba vjerojatno neće uzeti u obzir druga potencijalna objašnjenja – romantični odnos postoji između dvoje ljudi – je li moguće da je dio razloga za prekid i u drugoj osobi? Ili su možda okolnosti u kojima ste se našli bile takve da je jednostavno za romantičnu vezu bio krivi tajming…

Bazična vjerovanja su vrlo temeljna i duboka. Možemo reći da su ona naš kamen temeljac. Njih najčešće nismo svjesni, a ipak te ideje smatramo apsolutnom istinom. Njih ne preispitujemo i vodimo se njima kao da nema ni zrna neistine u njima.

No, ako kamen temeljac predstavlja vjerovanje poput „Glup/a sam“ ili „Mene nije moguće voljeti“, to je problem, jer na temelju toga vidimo sebe i svijet, kako smo vidjeli u prošlim primjerima. Sukladno tome, bazična vjerovanja oblikuju život kako ga živimo.

 

U sljedećem članku saznajte: Kako se nosimo s bazičnim vjerovanjima?