Već dugo vremena nismo pisali o dionicama domaćih banaka... Dobrim dijelom zato jer je gotovo cijeli taj sektor prodan stranim ulagačima, pa kad je prošlo preuzimanje, većina tih dionica je pala u zaborav i uglavnim se sporadično ili gotovo nikako pojavljivala na burzovnim izvještajima. Dionice Privredne banke, Zagrebačke banke, Riječke tj Erste banke, Dalmatinske, Sisačke i Istarske banke koje su spojene u Nova banku, pa Slavonska banka, Podravska banka i Slatinska banka, samo su neke od dionica bankarskog sektora koji se gotovo nestao s domaćih burzi vrijednosnih papira. Zadnjih godinu dana pomalo se ponovno vraćaju među aktivne dionice, premda sa vrlo malim volumenom trgovanja u usporedbi s onim koji je bio nekada ili koji je prisutan kod likvidnih dionica poput holdinga, fondova i Plive, Podravke i sl. dionica... Dobri financijski rezultati poslovanja definitivno su jedan od glavnih razloga za ovaj come-back, a nedostatak kvalitetnih dionica na našem tržištu kapitala se osjeća sve više razvojem institucionalnih ulagača, osobito investicijskih fondova, pa su dobri rezultati poslovanja došli kao naručeni jer su izvrstan razlog za oživljavanje trgovanja ovim već zaboravljenim dionicama ... U zadnjih nekoliko mjeseci, cijena dionica Zagrebačke banke je narasla sa cijene od 1.700-1.800 kuna na sadašnjih 3.100-3.150 kuna, dakle gotovo dvostruko. Slično je i sa dionicama Privrene banke, te Erste banke... Cijena dionica Nove banke porasla je trostruko zadnjih pola godina kad je počela priča oko moguće prodaje od strane Charlemagne capitala a kao potencijalni se kupac spominje Erste, ali i još neke druge banke... Nakon uobičajenih 230-240 kuna cijena je za nekoliko mjeseci dostigla sadašnju razinu od 780 kuna po dionici. Sa 160 kuna koliko je bila cijena Erste banke prije 6 mjeseci, narasla je na sadašnjih 300 kuna, dok je PBZ sa 210-220 kuna došao na sadašnjih 550 kuna po dionici. Prema fudamentalnim pokazateljima, ova razina cijena se približava nekakvim prosječnim vrijednostima fundamentalnih pokazatelja srednjeeuropskih banaka, odnosno još je nešto niža od tog prosjeka, ali je već prešla razinu prosječnih pokazatelja banaka u Rumunjskoj, Bugarskoj i Turskoj... Naravno, jako dobro je pitanje kamo mi od te dvije regije spadamo, ali još važnije je pitanje kamo nas svrstavaju strani i krupni domaći investitori jer će prema tome ocjenjivati kada je cijena prihvatljiva ili ne za ulaganje u dionice naših banaka...