Što je donacija, a što sponzorstvo?

Donacija i sponzorstvo nisu istovjetni pojmovi. Donacija ili darovanje jest dar, tj. daje se bez naknade i protuusluge. Sponzorstvo označava davanje novca i drugih dobara uz određenu protuuslugu.

O  donaciji
Donacija može biti u novcu ili u naravi (zgrade, stvari, vrijednosni papiri, roba, materijal, potraživanja i dr.). Vrijednost donacije nije ograničena, a utvrđuje se u visini troška nabave (koliko nas je darovana stvar koštala u nabavi). Za donatora (darovatelja) donacija predstavlja trošak (izdatak) koji, u smislu Zakona o porezu na dobit i Zakona o porezu na dohodak, može biti porezno priznati trošak, ali i ne mora. Također, ako je donator obveznik PDV-a, prilikom doniranja mora obračunati PDV na nabavnu ili tržišnu vrijednost dara (kod dugotrajne imovine osnovica je neamortizirana vrijednost). Na novčane donacije PDV se ne obračunava.

Kada je donacija porezno priznati trošak?

Uvjet 1. Trošak donacije umanjuje poreznu obvezu (poreza na dobit ili poreza na dohodak) do visine 2% ostvarenih prihoda u prethodnoj godini. Tako definirana vrijednost uključuje i obračunani PDV na donirano sredstvo. Ukoliko donacija prelazi tih 2%, preostali dio vrijednosti neće umanjiti poreznu obvezu. Primjer: poduzetnik je tijekom 2007. godine ostvario ukupni prihod od 1 mil. kn. To znači da tijekom 2008. godine može donirati ukupno 20.000 kn, a da mu se ista prizna kao porezno priznati trošak.
Kod darivanja usluge, vrijednost donacije čine troškovi pružanja te usluge. Primjer: poduzetnik je sportskom klubu dao na uporabu svoj prostor, bez naknade i bez plaćanja režijskih troškova. Vrijednost donacije u ovom slučaju utvrđuje se na temelju režijskih troškova i amortizacije prostora za vrijeme korištenja.

Uvjet 2. Osim visine troška, bitno je i kome se donira. Primatelji kojima se može besporezno dati donacija su udruge, ustanove i druge osobe koje djeluju za opću dobrobit (ustanove, vjerske zajednice, političke stranke, sindikati, komore), a čije djelovanje uređuju posebni propisi(Zakon o ustanovama, Zakon o sportu, Zakon o muzejima, Zakon o pravima samostalnih umjetnika, Zakon o tehničkoj kulturi, Zakon o znanstvenoistraživačkoj djelatnosti, Zakon o hrvatskom Crvenom križu, itd.). U ovu kategoriju spadaju i umjetnici, liječnici, te poduzeća koja obavljaju djelatnost prema posebnim propisima.

Uvjet 3. Kod novčanih donacija bitno je da novac bude doznačen na žiro-račun primatelja.

Donacija je prihod primatelju donacije

Kod primatelja donacija predstavlja prihod odnosno primitak što znači da, ukoliko je isti obveznik poreza na dobit ili dohodak, vrijednost donacije uvećava poreznu obvezu. Izuzetak su umjetnici i kulturni djelatnici (regulirani Zakonom o pravima umjetnika i poticanju kulturnog i umjetničkog stvaralaštva) kojima primljene donacije do iznosa od 20.000,00 kn ne uvećavaju obvezu poreza na dobit, odnosno poreza na dohodak.

Dokumentacija o donaciji

Donacija se ne mora dokazivati ugovorima niti pisanim zahtjevima, ali se mora dokazati vjerodostojnom ispravom o darivanju, kao što je npr. izvadak žiro-računa sa isplaćenim iznosom ili obračun troškova za darovano sredstvo sa pripadajućim objašnjenjem.

O sponzorstvu

Kao što smo napisali na početku članka, sponzoriranje se odnosi na davanje novca ili druge imovine uz uvjet protuusluge. Zato je potrebno potpisati ugovor o sponzorstvu kojim se regulira odnos stranaka. U ovom slučaju primatelj sponzorstva dužan je izdati račun za izvršenu protuuslugu. Primjer: poduzetnik je isplatio 30.000 kn sportskom klubu na ime sponzorstva, uz uvjet da na dresovima bude istaknut logo sponzora. Sportski klub izdaje račun na iznos od 30.000 kn za usluge promidžbe. Sponzoru se takav trošak prema Zakonu o porezu na dobit priznaje u potpunosti (trošak promidžbe) i nema nikakve veze sa tretmanom troška donacije.