Doprinosi i porez kod ugovora o djelu

Generalno gledano prema važećim propisima, rad po osnovi ugovora o djelu je često povoljniji za državni proračun od isplate plaće djelatniku

Na primitke po osnovi ugovora o djelu plaća se: doprinos za mirovinsko osiguranje (20%), doprinos za zdravstveno osiguranje (15%), porez na dohodak po stopi od 25% i prirez.

Generalno gledano prema važećim propisima, rad po osnovi ugovora o djelu je često povoljniji za državni proračun od isplate plaće djelatniku. Zašto?
Kod ugovora o djelu nema doprinosa za zapošljavanje i osiguranja od ozljede na radu, što smanjuje izdatke na bruto naknadu, no, izdaci iz bruto naknade su znatno veći od izdataka kod plaće (osim kod visokih plaća) jer nema osobnog odbitka (neoporezivog dijela dohotka) i jer je stopa poreza na dohodak od 25% jedinstvena na cijeli iznos dohotka. Kod plaće, oporezivanje ide progresivno, po stopama 12%, 25% i 40%. Na iznos poreza, u oba slučaja se obračunava i prirez, ovisno o adresi prebivališta primatelja naknade.

Donosimo primjer obračuna naknade temeljem ugovora o djelu. U poreznom smislu, govorimo o tzv. drugom dohotku.



Naglašavamo da smo primjeru pretpostavili da primatelj dohotka ne plaća prirez.

Iz primjera je vidljivo da, ukoliko izvršilac usluge (primatelj) primi neto naknadu od 6.000,00 kuna, isplatitelja će to koštati 11.500,00 kuna. Ukoliko bi primatelj dohotka bio obveznik plaćanja prireza, toliko bi se umanjio neto iznos.

Isplata neto dohotka (naknade) vrši se isključivo na žiro-račun primatelja.
Doprinose i poreze po ovoj osnovi plaća isplatitelj dohotka.


Izvještavanje prema državi

Ukoliko je u proteklom mjesecu bilo isplata po osnovi ugovora o djelu tj. drugog dohotka, isplatitelj je dužan do 15. dana tekućeg mjeseca podnijeti Poreznoj upravi IDD obrazac.

Također, na FINA-u se podnosi R-Sm obrazac s podacima o plaćenim doprinosima na ugovor o djelu.