Faktori koji utječu na kretanje visine diskonta ili premije su: 1. Poslovni rezultat - ukoliko je loš u odnosu na ostale fondove sličnog tipa ili na referentni burzovni indeks, diskont fonda će biti veći i obrnuto. Bolji rezultat ima za posljedicu niži diskont ili čak premiju. 2. Troškovi upravljanja - svaki fond ima društvo koje njime upravlja i donosi odluke o njegovom portfelju i za to prima naknadu kao postotak imovine fonda, tzv. management fee. Što je taj iznos veći, time je veći i teret koji dioničari snose kroz umanjenje vlastite imovine u fonda, pa je tim veći i diskont jer to destimulira rast cijene dionica fonda na tržištu. 3. Likvidnost portfelja - što je imovina koju fond drži u portfelju teže unovčiva, tj manje likvidna, time se dionice tog fonda trže po višem diskontu. Razlog je što nelikvidne dionice nose veće transakcijske troškove, težu procjenu stvarne vrijednosti te imovine, a time i viši stupanj rizika koji onda za posljedicu ima viši diskont. 4. Nerealizirani kapitalni dobici - ako fond ima nerealiziranu kapitalnu dobit, to znači da je stjecao neke dionice ili druge vrijednosne papire po cijenama koje su niže od sadašnjih. Tako i treba biti, ali problem nastaje ako ima takvih dobitaka koji su jako stari. Recimo da je fond stekao dionice A prije 30 godina po cijeni od 5 kuna po dionici. Takve dionice bi danas, ako je tvrtka normalno poslovala, vrijedile barem 200 kuna. To znači da je kapitalni dobitak 195 kuna po dionici, što je ogromna dobit koja još nije bila oporezovana ali postati će prodajom tih dionica kada nastaje porezna obveza, koja na takvu dobit neće biti mala. To na neki način destimulira ulagače u fond i rezultira višim diskontom. Naravno, ovaj faktor dosta ovisi o poreznom sustavu zemlje u kojoj fond plaća porez i razlikuje se od slučaja do slučaja, pa ga treba uzeti s oprezom. 5. "Otvaranje" fonda - ukoliko fond ispunjava uvjete da se iz zatvorenog transformira u otvoreni fond, čime bi se eliminirao diskont koji postoji jer se udjeli otvornog fonda otkupljuju po NAV-u, takvim se fondom trguje po znatno višim cijenama kad se zna da je blizu "otvaranja". Pri tome naravno treba voditi računa da se takva transformacija ne odvija preko noći i da fond mora imati najveći dio svoje imovine u likvidnom, lako unovčivom obliku, te da se s time mora složiti skupština fonda i nadzorni odbor. 6. Stupanj disperzije portfelja - ovaj faktor je značajan u smislu utjecaja na visinu diskonta jer se smatra da onaj fond koji ima veći stupanj diverzifikacije ulaganja nosi manji rizik svojim ulagačima, pa je onda i diskont kod takvih fondova manji. 7. Sektorski rizik - ako je riječ o fondu koji je sektorskog tipa, a u tom se sektoru ili grani industrije ili gospodarstva pojave određeni poremećaji koji znači rast rizika, diskont na cijenu takvih fonda uvijek se povećava. 8. Nove emisije - ovaj se faktor isto tako javlja kod sektorskih fondova kada se pojavi veći broj novih fondova koji ulažu u isti sketor. Tada se zbog zakona ponude i potražnje, na dionice ranije postojećih fondova u sektoru obično povećava diskont ili smanjuje premija.