Prevencija moždanog udara i dalje je najbolji lijek. Postoji mnoštvo dokaza da su razne okolnosti, stanja, ponašanje, životne navike i bolesti značajno povezani s učestalošću moždanog udara koje se stoga i nazivaju faktori rizika za nastanak moždanog udara. Najbitnija su ona stanja na koja se može utjecati, te liječenjem ili prestankom nekog štetnog ponašanja bitno utječemo na mogućnost razvoja moždanog udara. Ne može se utjecati na ono što nam je dato rođenjem spol, dob, rasu, nasljeđe, kao ni raniju pojavu moždanog udara u nas ili u našoj obitelji. Međutim, (uvijek ima jedno međutim), može se utjecati na faktore rizika koji su povezani sa stilom života, kao što je pušenje,prekomjerno pijenje alkohola, zlouporaba droga, tjelesna neaktivnost i gojaznost, nezdravu prehranu, stres te uporabu oralnih kontraceptiva.Isto tako može se utjecati i na bolesti i bolesna stanja čijom dobrom kontrolom se također smanjuje mogućnost nastanka moždanog udara kao posljedice, a to su u prvom redu povišeni krvni tlak, cijeli niz srčanih bolesti praćenih nepravilnim radom srca,prethodne tranzitorne ishemijske atake (TIA) koje predstavljaju kratke epizode upozoravajućih znakova moždanih udara,značajna suženja karotidnih arterija (više od 75%), povišeni kolesterol, šećerna bolest, poremečaji u zgrušavanju krvi, i dr. Danas su posebno interesantni oni faktori rizika koji su povezani sa stilom života,jer na njih možemo odmah i "besplatno" utjecati! Pušenje. Pušenje povisuje rizik nastanka moždanog udara za 50%. Također se pokazala i ovisnost o dozi: rizik se povećava s brojem popušenih cigareta.Isto tako je interesantna činjenica da je prestanak pušenja povezan s brzim smanjivanjem rizika nastanka moždanog udara - Framingenska studija pokazala je da se nakon pet godina nepušenja rizik nastanka moždanog udara izjednačava s rizikom nepušača! Alkohol. Zlouporaba alkohola svakako predstavlja značajan faktor rizika za nastanak moždanog udara. Istraživanja su pokazala da su krvne žile alkoholičara prosječno i više od deset godina starije od prave starosti alkoholičara. Međutim, pijenje malih količina alkohola do dva pića dnevno, povezano je sa snižavanjem rizika za nastanak ishemijskog moždanog udara. Tjelesna neaktivnost. U već spomenutoj Framingenskoj studiji pokazana je negativna povezanost tjelesne aktivnosti i učestalosti moždanog udara u muškoj populaciji. Novija istraživanja govore da je povećana tjelesna aktivnost povezana sa smanjivanjem rizika moždanog udara i u žena. Smatra se da je povoljan učinjak povećane tjelesne aktivnosti na snižavanje rizika za nastanak moždanog udara posljedica učinka na snižavanje povišenih vrijednosti tlaka, smanjivanje tlelesne težine i poboljšanja tolerancije glukoze.Također povećana tjelesna aktivnost dovodi do povišenja HDL kolesterola (onaj "dobri" kolesterol, koji koči nastanak ateroskleroze) i snižavanja LDL kolesterola ("loši" kolesterol koji s trigliceridima ubrzava nastanak ateroskleroze) kao i do promocije zdravog načina života.