Možda bih trebao naslov napisati u drugom glagolskom vremenu, pa reći kako su fondovi već zavladali našim tržištem kapitala. Buduće sam vrijeme upotrijebio iz razloga što vrijeme fondova tek dolazi i što je ovo do sada na tom polju tek početak. Prije nekoliko godina u Hrvatskoj su postojala dva investicijska fonda, Kaptol Proinvest u vlasništvu propale Kaptol banke, kao otvoreni investicijski fond i Breza invest kao prvi zatvoreni investicijski fond, čijim se dionicama trgovalo na tržištu. Sada imamo nekoliko otvorenih investicijskih fondova kojima upravljaju naše najveće banke Privredna, Zagrebačka, te neke strane poput Erste banke i CAIB-a, ali i nekih koji ne spadaju u te kategorije poput TT investa. I među navedenim fond menadžerima i fondovima kojima upravljaju postoji određena razlika, u politici ulaganja, strukturi portfelja, orijentaciji prema određenim tržištima i sl. Primjerice PBZ Novčani fond, ZB plus i ZB europlus su tzv. money market fondovi, tj. novčani fondovi koji ulažu u kratkoročne vrijednosne papire poput trezorskih i blagajničkih zapisa izdavatelja kao što su HNB ili Ministarstvo financija RH, novčane depozite, kratkoročne obveznice, komercijalne papire korporacija i sl. S druge strane postoje ZB bond i Select Eurobond kao obveznički ili bond fondovi koji svoj kapital ulažu pretežno u obveznice, a neki od njih i na inozemnom tržištu... Postoje i dionički fondovi poput TT Global investora, Victoria fonda i CAIB-ovog Select Europe fonda, koji ulažu uglavnom u dionice, pretežno stranih kompanija zbog likvidnijeg i većeg tržišta, kakvo je institucionalnim ulagačima i potrebno. Osim ovih, otvorenih investicijskih fondova, u Hrvatskoj postoje i zatvoreni fondovi poput već spomenute Breze, ali i nekih, iz PIF-ova nastalih zatvorenih investicijskih fondova, tzv. ZIF-ova kao što su Expandia, SNF i DOM. Uskoro bi im se trebao priključiti i Slavonski fond, te Velebit koji još nije podnio zahtjev za transformaciju iz PIF-a u ZIF, ali nije ni daleko od te faze. Imamo i nekoliko (još uvijek) PIF-ova kao što su Pleter i Sunce. Obzirom na aktualnu mirovinsku reformu, niti mirovinske fondove koji će iz toga nastati ne smijemo ispustiti iz pregleda fondova. Ako iz nijednog drugog razloga onda zbog toga što će oni biti definitivno najkrupniji ulagači na našem tržištu zbog velikih iznosa kapitala kojim će ti fondovi upravljati. Očekivanja nekih ulagača prevelika su u smislu utjecaja na cijene na burzi, budući da se ipak radi o prilično konzervativnim ulagačima koji su ipak manje orijentirani ulaganju u dionice, osobito na domaćem niskolikvidnom tržištu, a više k razvijenijim tržištima, te manje rizičnim oblicima ulaganja poput obveznica, novčanih depozita i sl. Međutim, jedan dio sigurno će ići i u domaće dionice. Veći je problem u koje obzirom da je nastala prilična nestašica dovoljno kvalitetnih i likvidnih dionica za takve ulagače.