28.04.2005.
HAGENA traži izmjenu zakona o mirovinskim fondovima
Poznata je činjenica kako je najveći dio portfelja mirovinskih fondova uložen u državne obveznice Republike Hrvatske... Nije baš neka sretna situacija, obzirom da je disperzija prisutna samo po dospijeću, ali ne po izdavateljima. Ispada da su fondovi koji čine temelj našeg mirovinskog sustava svi redom vjerovnici jednom istom dužniku, koji je uz to još država...Ne smijem ni pomisliti u kojem bi pravcu stvari krenule kad bi recimo, ne daj Bože, država zaključila kako nema novca za vraćanje tih dugova po dospijelim obvezničkim kuponima... Da li bi bilo gore da proglasi moratorij na otplatu dugova, krene u financiranje iz primarne emisije, laički rečeno u tiskanje novca ili štogod treće... Dakle, definitivno nije baš sretno rješenje da se dvije trećine, ili čak tri četvrtine portfelja mirovinskih fondova nalazi u državnim obveznicama RH, ali ti fondovi nemaju baš izbora... Naime, samo 15 % ulaganja im je dozovoljeno u inozemne papire. U prvoj kotaciji naših dionica je zanemarivo malo, a cinici bi rekli kako je zakon o mirovinskih fondovima pisan upravo kako bi osigurao prelijevanje novca iz privatnih mirovinskih fondova u državni proračun kako bi kompenzirao promjenu nastalu novim mirovinskih sustavom, Naime, nakon mirovinske reforme umjesto da Državni proračun i doprinosi poslodavaca financiraju jedan, državni mirovinski fond, sada se doprinosi slijevaju u nekoliko privatnih mirovinskih fondova. Limitiranjem politike ulaganja tih fondova osiguralo se da 50 % portfelja mora ići u državne obveznice RH.aSituacija na našem tržištu je takva da se na prste jedne ruke mogu nabrojiti dionice koje udovoljavaju kriteriju prve kotacije, što je preduvjet da bi mirovinski fondovi mogli ulagati u te donice, Nažalost, još bi na toj ruci bilo i slobodnih prstiju ...
Dragan Kovačević, prvi čovjek Agencije za nadzor mirovinskih fondova i osiguranja (Hagena), rekao je prošlog tjedna kako je Hagena Ministarstvu gospodarstva uputila prijedlog izmjena Zakona o mirovinskim fondovima kojim bi se mirovinskim fondovima omogućilo ulaganje u dionice kompanija koje se nalaze u kotacijama javnih dioničkih društava na domaćim burzama.
Na ovaj način bi se proširile investicijske mogućnosti domaćih mirovinskih fondova
Oko 92% imovine (krajem ožujka to je bilo 8,5 mlrd kuna ) fondova trenutno je investirano u hrvatske vrijednosne papire. To, kaže Kovačević, nije dugoročno održivo ako se ne poveća ponuda dionica. Ponovno je pozvao državu da mirovinske fondove razmotri kao ulagače u dionice pri privatizaciji najvećih domaćih kompanija odnosno da se privatizacija provede javnom ponudom i izlistavanjem na burzu.
Prijedlog izmjena napravljen je s namjerom da se udio imovine investiran u obveznice smanji te da se više ulaže u dionice domaćih kompanija odnosno da se podrži razvoj domaćeg gospodarstva. "Ne može se do besvijesti ići u izdavanje obveznica," drže u Hageni gdje su ponovo upozorili na pitanje održivosti zaduživanja države.
U JDD kotaciji ima jako dobrih firmi, poput Adris grupe, Eericsson Tesle, Instituta građevinarstva, Viadukta, i sl...
Nadajmo se da će i država imati razumijevanja za cijelu ovu priču...