- Hrvatska će se oporavljati sporije od većine drugih zemalja Istočne Europe, a aranžman s MMF-om bi bio pozitivan znak ulagačima da će država prekinuti politiku zaduživanja iz političkih razloga
Ovo se pitanje većina nas pita svaki put kad nam netko spomene aktualnu gospodarsku situaciju, a osobito ako nas krene uvjeravati kako se stvari kreću na bolje... Jedan od takvih primjera je i predstavljanje polugodišnje publikacije "Macroeconomic Outlook 2011 - 2012". Naime, nakon prethodnih projekcija pada BDP-a između 2 i 2,5% u ovoj godini, procijenjeni pad je korigiran na 1,8 posto zbog uspješne turističke sezone, međutim tu otprilike prestaje i uvjeravanje kako stvari idu na bolje...
U 2011. bi prema istoj prognozi BDP porastao za 1,6 do maksimalno 2 posto, a godinu poslije za 1,9 posto. Blagi oporavak nastavio bi se i idućih godina jer Hrvatska još barem tri do pet godina nema izgleda za postizanje veće stope rasta, smatra Hrvoje Stojić, analitičar Hypo banke.
S obzirom na odgađanje fiskalne konsolidacije, te uz očekivani nastavak zaduživanja države, u 2011. bi vanjski dug mogao narasti iznad 110 posto BDP-a, pri čemu glavni analitičar Hypo banke ne očekuje da bi HNB mogao dodatno pomagati državu otpuštanjem likvidnosti prije nego se uvjeri da će novi krediti pozitivno utjecati na gospodarstvo umjesto da idu u potrošnju.
Ako zbog izbora ponovno izostane temeljita fiskalna konsolidacija, javni dug će narasti iznad 60 posto BDP-a, a to je granica koja snažno narušava povjerenje investitora.
Inflacija će ove godine iznositi oko 1 posto, a Stojić očekuje da će i u 2011. ostati niska, no upozorava da će odgoda poskupljenja administrativno formiranih cijena kad-tad izazvati rast
inflacije, najkasnije nakon liberalizacije proizvodnje energenata čije cijene država najviše i kontrolira.
Hrvatska će se, prema njegovom mišljenju, oporavljati sporije od većine drugih zemalja Istočne Europe a aranžman s MMF-om bi bio pozitivan znak ulagačima da će država prekinuti politiku zaduživanja iz političkih razloga.
Rast potrošnje i pad prihoda rezultirali su rastom proračunskog deficita, a kako bi financirala deficit i refinancirala dospjele obveze, hrvatska je vlada sredinom srpnja izdala 10-godišnje državne obveznice vrijedne 1,8 milijardi eura uz kamatnu stopu od 6,6 posto.
Iako vlada planira reducirati fiskalnu potrošnju, s obzirom na rastuće nezadovoljstvo javnosti, teško da će ova koalicijska vlada uoči skorašnjih općih izbora u 2011. imati dovoljno snažnu volju za provođenje stroge fiskalne politike i smanjenje socijalnih davanja, smatraju analitičari D&B.
U ovakvoj situaciji, letargija na burzi i ne izgleda tako loša opcija jer moglo bi biti i gorih dana... Ipak, nadajmo se da ove podatke čitaju i nadležne institucije i osobe i da neće biti ostvareni najpesimističniji scenariji...
