Damir Polančec, potpredsjednik Vlade, nedavno je pred sindikate INE izašao s konačnim prijedlogom modela povlaštene kupnje dionica Ine za njezine zaposlenike. Prije svega, naglašeno je kako Vlada nema namjeru mijenjati Zakon o privatizaciji Ine, što znači da je zaposlenicima na raspolaganju isključivo 7 posto udjela u vlasništvu. Vladin je prijedlog pritom da svi zaposleni dobiju isti broj dionica po cijeni od 1690 kuna, uz popust od 5 posto plus još jedan posto po godini radnog staža. Uz pretpostavku odaziva 100 posto zaposlenih INE s pravom na povlaštenu kupnju i uz prosječne parametre povlastica s obzirom na radni staž, iz Vladina prijedloga proizlazi da bi svaki (bivši ili sadašnji) zaposleni dobio po 15 dionica INE. Budući da se neslužbeno tvrdi kako je prosječan radni staž osoba s pravom na povlaštenu kupnju oko 19 godina, popusti po toj osnovi, kao i polaznih pet posto diskonta upućuju da će dionicu Ine njezini zaposlenici plaćati u prosjeku oko 1.270 kuna. Za svih sedam posto dionica država bi trebala utržiti gotovo 900 milijuna kuna. Tržišna vrijednost tog paketa danas je oko 2 milijarde kuna, nakon pada cijene jedne dionice INE na 2900 kuna, pa proizlazi da Ininim zaposlenicima povlaštena kupnja daje benefite u vrijednosti od preko milijarde kuna. U odnosu na prvotne zahtjeve sindikata Ine, Vlada je u pregovorima prvenstveno ustrajala na nepovećanju ukupne mase dionica, u dobroj mjeri uvažavajući sindikalne zahtjeve za samim diskontima. Tako i glavnina 'uštede' iz ovotjednih 'pregovora' za Vladu proizlazi iz toga što je odbila kalkulirati s promjenom Zakona. Kako se saznaje, riječ je o ponudi koja više nije podložna pregovorima. Za razliku od prethodnog sastanka na kojem su sindikati bili jedinstveni u iznošenju svojih zahtjeva, Vladina ih je zadnja ponuda, čini se, razjedinila. Dva sindikata - INAŠ i EKN (SSSH i HUS), koji zajedno zastupaju oko 60% zaposlenih u INA matici, sklona su prihvaćanju Vladine ponude procjenjujući kako je zaposlenicima veoma važno da što prije dođu u posjed dionica - ako je moguće, već u lipnju. Naravno da pritom kalkuliraju sa sadašnjom tržišnom cijenom ne želeći se prolongacijama dogovora dovesti u situaciju da ona iz bilo kojih razloga padne kao što je ove dane i počela. Međutim, čini se da je čelništvo trećeg sindikata (SING-a) članstvu preuranjeno obećalo da neće odstupiti od zahtjeva za dodjelom 22 dionice pa bi najveći problem mogao biti kako objasniti svojim članovima eventualnu promjenu stava. Poznavatelji ove problematike inače smatraju da je Vlada doista ponudila prihvatljive benefite radnicima. Uostalom, ovi su pregovori i formiranje zajedničkog Povjerenstva znak njezine dobre volje prema sindikatima budući da je, prema Zakonu o privatizaciji, Vlada ta koja propisuje uvjete modela povlaštene kupnje pa ih, prema tome, nije ni bila dužna usuglašavati na pregovorima. Druga je stvar to što je Vlada računala s dobrim odjekom toga poteza među biračkim tijelom pa će i njezina konačna odluka u ovome slučaju ponajprije ovisiti o političkim procjenama stranke na vlasti.