Jesu li mirovinski fondovi preskupi?

Nakon nepunog desetljeća života u sadašnjem obliku naš mirovinski sustav, dakle, kombinirani sustav s tri stupa gdje je prvi i dalje državni, drugi privatni, a treći dobrovoljni,  trpi sve češće kritike.

U početku se radilo o ponekom istraživaču ili znanstveniku koji bi spomenuo kako to možda i nije bilo najbolje rješenje, međutim, kasnije je i određeni broj političara krenuo sličnim putem… Naravno da, kad je politika u pitanju, kritike su često samo trenutna retorika u funkciji prikupljanja političkih bodova i često se jako kratko pamte na takav način upućene kritike, no nedavno se dogodilo nešto iznimno značajno na tom području.

Naime, Ante Samodol kao prvi čovjek Hanfe, regulatorne državne agencije u čiji djelokrug rada spada i industrija mirovinskih fondova, iznio je viđenje Agencije kada su u pitanju određeni aspekti mirovinske industrije u RH.

Prema njegovom mišljenju, drugi mirovinski stup preskup je za održavanje: „Jedna kuna zarade dosad je generirala 65 lipa troška, odnosno 5 milijardi kuna zarade mirovinskih fondova, koliko iznosi razlika između uplaćenih doprinosa i neto imovine mirovinskih fondova generiralo je 3,4 milijarde kuna troškova. Troškove preskupog sustava treba što prije smanjiti... Treba reducirati sve troškove sustava - ulazne i izlazne naknade, naknade za upravljanje i Regos.
Smanjenje naknada odteretilo bi članove fondova. Inače, neki bi računi mogli doći i u minus ako bi se direktno teretili računi jer ljudi ne primaju plaću ili je primaju neredovito".  

Samodol je posebno istaknuo da mirovinski fondovi ne smiju ostati institucije koje će najviše doprinositi svojim osnivačima, a to su četiri najveće banke, u nekim slučajevima zajedno sa svojim partnerima osiguravateljima….

Izmjenom zakona bi trebalo omogućiti članovima fondova da postanu suvlasnici društava za upravljanje. Tad bi se svi efekti upravljanja rasporedili među članovima i bankama kao suvlasnicima društava za upravljanje i takav će biti prijedlog Hanfe bankama. 

„Ako banke ne pristanu, treba brutalno izmijeniti zakon i sadašnje fondove dodijeliti na upravljanje drugim povjereničkim institucijama koje će se osnovati. Jer, fond nije pravna osoba i tu ne bi bilo kršenja prava vlasništva. Društva ne bi mogla ni podizati tužbe zbog gubitka jer su odavno namirila sve troškove osnivanja i upravljanja", tumači Samodol Hanfino stajalište.

Budući da se radi o velikom biznisu s milijardama kuna imovine, banke sigurno neće baš previše blagonaklono gledati na ovakve inicijative iz Hanfe, međutim, Samodol je svoje stavove potkrijepio tvrdim argumentima brojeva, da ne kažemo da je i zakon odnosno „vlast“ na njegovoj strani.