Ova je tema danas toliko prisutna u javnosti da je ni ja očito ne mogu izbjeći. Ipak nije to ništa začuđujuće obzirom na veličinu i značaj projekta mirovinske reforme. O tome tko sve sudjeluje, tko mora, a tko može birati hoće li ili neće vjerujem da ste već sve čuli i to nekoliko puta najmanje od raznih agenata i akvizitera i nekoliko stotina puta na televiziji i ostalim sredstvima oglašavanja. Većina ljudi misli kako između sedam-osam fondova koliko će vjerojatno biti, treba izabrati onaj koji će biti najsigurniji. Krivo! Treba izabrati onaj koji će ostvariti najviši prinos. Naime, što se sigurnosti tiče više- manje je to sve slično obzirom na vrlo stroga pravila igre i zakonom propisanu politiku ulaganja novca, strukuturu portfelja itd. Mogućnosti bankrota više su teoretske naravni negoli stvarno ostvarive ako fondovi budu igrali po propisanim pravilima. S druge strane, od onih 5% doprinosa koje će poslodavac uplaćivati u neki od privatnih fondova i koji bi se trebali tijekom Vašeg radnog vijeka oplođivati pametnim ulaganjem fond menedžera koji vodi Vaš fond, ovisit će i visina mirovine koju ćete jednog dana primati. Naime, kad ispunite uvjete za mirovinu, novac koji ste uplaćivali u državni mirovinski fond tzv. prvi stup i ono što budete imali na svom računu u privatnom mirovinskom fondu - tzv drugi stup, dakle izdvojeni doprinosi od 14.50 % i 5% u cjelini će se zajedno prenijeti na mirovinsko osiguravajuće društvo koje će Vam isplaćivati mirovinu. Prvi će stup za sve biti identičan. Na visinu mirovine najveći utjecaj imat će način na koji se ulagalo onih 5% iz drugog stupa. Pa kakve to sve veze ima sa brokerom? Ima, jako velike jer bi trebalo iz temelja promijeniti neke stvari na našem tržištu kapitala od likvidnosti samog tržišta, veličine ostvarivanog prometa, broja vrijednosnih papira koji kotiraju na burzi i sl. Još više veze ima zbog toga što su se do sada poslovima ulaganja profesionalono bavili uglavnom brokeri, te u zadnjih godinu dvije fond menedžeri PIF-ova. Sada se pojavljuju upravitelji mirovinskih fondova kojima će HAGENA izdavati licence. Komisija za vrijednosne papire organizira po prvi put ispit za investicijskog savjetnika. Sve više dolaze do izražaja i custody poslovi, osobito sada kad je u pitanju mirovinska reforma. Uglavnom na našem se tržištu pojavljuju subjekti uobičajeni na razvijenim tržištima kapitala kojih do sada nije bilo. Još jedna veza ove teme sa mnom i ovom rubrikom je i to što mirovinski fondovi koji će nastati tijekom ove reforme smiju svoj novac ulagati jedino na novčanom tržištu i tržištu kapitala. Dakle u obveznice i dionice, a to ima vrlo bliske veze sa brokerima. Nije pitanje koji će fond biti najsigurniji pa da njega izaberete, već koji će Vam dati najbolji prinos. Navodno, agenti nekih fondova hodaju okolo pokazujući tablice u kojima piše kolika će Vam biti mirovina ako uđete u njihov fond. To znači dvije stvari ili da lažu ili da će sav novac ulagati u obveznice za koje se zna koliku kamatu nose. No i tada lažu jer većina obveznica još nije niti emitirana u koje će oni ulagati, pa se ne zna ni koju će kamatu nositi. Osim toga inflacija u tako dugom periodu od 20-30 godina dosta utječe na prinos. Za to se isto ne zna koliko će biti. Na kraju krajeva za dionice pogotovo ne znate točno koliko će porasti. Stoga ne nasjedajte na slatokrječive priče agenata kojima je stalo samo do provizije, već razmislite tko se najbolje snalazi na domaćem tržištu kapitala. Ja se baš ne bih kladio na banke i osiguranja, ali naravno svatko ima pravo na svoje mišljenje.