24.01.2015.

Korištenje dizalica topline

Piše: Eduard Vivoda, dipl.ing.el.
051/688-340
www.riteh.eu

Kao izvor topline mogu se koristiti toplina podzemnih voda, pri čemu to najviše sliči geotermalnim toplanama.


Sunce je neizmjeran izvor energije koja je pohranjena u zemlji, vodi ili zraku. Njenim iskorištenjem znatno će se uštedjeti, a u isto vrijeme živjeti u čišćem okolišu, jer ćete pomoći smanjiti emisiju CO2 u atmosferu.

Dizalica topline je ekološki je najprihvatljiviji način grijanja prostora i sanitarne vode. Dizalica topline iz zraka iz okoline (vode ili zemlje) uzima toplinu i uz dodatak električne energije grije vodu do 550C ili više. Za pogon uređaja (kompresora ili ventilatora) potrebno je uložiti 20-30% energije, a 70-80% energije uzimamo iz okoline.
Zrak se koristi najčešće kod malih jedinica odnosno zagrijavanja kućanstava. Inverteri su vrsta toplinskih pumpi koje su po svojem sustavu najsličniji klima uređaju: oni i hlade i griju, imaju isti izgled, montaža je ista, samo koriste drugačiji plin kao rashladni medij od klima uređaja. 

Inverter se sastoji od vanjske jedinice koja u fazi grijanja ima funkciju isparivača, a za vrijeme hlađenja ima funkciju kondenzatora. Isto je sa unutarnjom jedinicom koja za vrijeme dok grije ima funkciju kondenzatora, a dok hladi funkciju isparivača. 
Najveći nedostatak ovih uređaja je nemogućnost rada pri vrlo niskim temperaturama. Kada temperatura padne ispod -20°C, tada je vanjski zrak hladniji od plina u isparivaču i uređaj više nije efikasan jer nema odakle crpiti energiju.
 
Glavna razlika između toplinske pumpe (invertera) i običnog rashladnog klima uređaja je da klima uređaj prestaje djelovati kada temperatura padne ispod +5°C, dok toplinska pumpa i dalje radi. Toplina zraka koji toplinska pumpa dovodi u prostoriju može biti do 28°C.
Kao izvor topline mogu se koristiti toplina podzemnih voda, pri čemu to najviše sliči geotermalnim toplanama. Kod takvih sustava koriste se dvije bušotine na minimalnom razmaku od 15 metara, gdje se iz jedne crpi voda temperature oko +10°C i dovodi u isparivač u kojem zagrijava radnu tvar koja dalje kruži sistemom, a kroz drugu cijev se voda natrag odvodi do izvora.

Možemo koristiti i toplinu površinskih voda jezera, rijeka, morska voda ili otpadne vode neke industrije. Kod površinskih voda, pumpe crpe vodu iz kolektora koji se postavljaju na dubinu gdje je stalna temperatura vode. Kod jezera, to je na dno gdje je stalna temperatura zbog anomalije vode +4°C, a povratna voda se ili vraća natrag, ili ispušta u kanalizaciju. 

Otpadne vode mogu se koristi ne samo kad toplinskih crpki već direktno kao toplane. Možemo za primjer uzeti otpadne vode nuklearnih elektrana koje služe za hlađenje nuklearnih reaktora, one se u nama najbližoj elektrani Krško još ne koriste na taj način, ali u drugim zemljama se to često primjenjuje.


Podijeli