Hrvatska fondovska industrija krajem rujna 2004. upravljala je s imovinom vrijednom oko 12 milijardi kuna, piše u posebnom izdanju mjesečnika Banka o investicijskim fondovima. Pritom se na obvezne i dobrovoljne mirovinske fondove odnosi sedam milijardi kuna, na otvorene investicijske fondove četiri milijarde kuna, a na zatvorene oko milijardu kuna. O otvorenim investicijskim fondovima u RH se još uvijek vrlo malo zna. U nekim istraživanjima tržišta samo 13 posto građana je bilo dobro upoznato s investicijskim fondovima, 37 posto kaže da su za njih čuli, ali ne znaju gotovo ništa, 38 posto zna malo, dok 12 posto ispitanih za fondove nikad nije ni čulo. Investicijski fondovi namijenjeni su svim ulagačima, pravnim osobama, koje mogu tamo držati svoje viškove likvidnih sredstava, te građanima, čak i onima sa prosječnim primanjima. Naravno, potreban je barem mali novčani višak koji, uložen u fondove, može donijeti veće prinose nego klasična oročena štednja. Dakle, treba imati nešto novca i znanja o fondovima i, ovisno o stupnju rizičnosti fonda, manje ili više strpljenja… Osoba koja poznaje osnove tržišta kapitala i spremna je malo riskirati kako bi ostvarila veći prinos, ali i čekati jer je ulaganje na duži rok kod određenih fondova nužnost, odabrat će sigurno neki investicijski fond u odnosu prema oročenoj štednji. Prinos kod ulaganja u fondove nije zajamčen, ali dugoročno se može očekivati veći dobitak nego kod štednje u banci. Naravno, jedan od najbitnijih uvjeta je da fondom upravljaju dobri menedžeri koji iz mogućnosti koje im stoje na raspolaganju izvlače maksimum. Ulaganje iz fonda u svakom se trenutku može povući, što je još jedna od prednosti otvorenog investicijskog fonda u odnosu na oročenu štednju. Građani su do sada u otvorene investicijske fondove u Hrvatskoj uložili oko milijardu kuna, što je četvrtina ukupne imovine uložene u fondove, a fond menadžeri očekuju da će ubuduće udjel građana rasti sve brže.