Dan nakon što je prvi novac transferiran u mirovinske fondove, njihovi menadžeri razmahali su se na Zagrebačkoj burzi. Od 311 milijuna kuna, s koliko trenutačno zajedno barataju svi fondovi, u petak je na burzi utrošeno 140 milijuna kuna. Toliki promet, i to državnim obveznicama, znatno je veći nego uobičajeni dnevni promet tim vrijednosnim papirima na burzi. To upućuje na zaključak da su baš mirovinski fondovi krenuli u akciju. Toliko novca potrošenog u jednom danu na hrvatskom tržištu imaju samo fondovi kojima su sredstva obveznih doprinosa distribuirana tri dana ranije. Fondovi su kupovali velike blokove obveznica vrijedne po nekoliko desetaka milijuna kuna, i to dvije serije obveznica Agencije za sanaciju banaka, koje dospijevaju na naplatu 2003. i 2005. godine, obveznice Ministarstva financija s rokom dospijeća 2004. godine. Isto tako fondovi su se okrenuli kratkoročnim obveznicama jer Ministarstvo financija tek priprema veliku emisiju dugoročnih obveznica s rokom naplate 2010. godine. Sudeći prema mišljenjima fond menadžera otprilike dvije trećine ukupnih sredstava kojima će mirovinci raspolagati u ovoj godini, a to je oko 2,5 milijarde kuna, završit će u domaćim i stranim obveznicama. Na taj način svode se na minimum rizična ulaganja. Godišnji prinos veći od šest posto na te vrijednosne papire sasvim je pristojna zarada za fondove koji igraju na duge staze. Što se tiče trenutnih ograničenja ulaganja koja su određena Zakonom o mirovinskim fondovima, u fondovima ne smatraju da je to velika zapreka, čak u Raiffeisen fondu misle da je ovo ograničenje dobro za početak, ali očekuju da sa razvojem tržišta kapitala i uigravanjem fondova i ovo ograničenje postane prošlost. Većim problemima mogli bismo nazvati zabranu trgovanja financijskim derivatima koju pružaju solidne mogućnosti hedginga tj. zaštite od rizika, te premali broj kvalitetnih vrijednosnih papira, bilo obveznica, a još više dionica. S druge strane svega 15% kapitala smije biti uloženo izvan Hrvatske.. Neka su ograničenja specifična poput onog koji se odnosi na Erste mirovinski fond. Naime, Erste mirovinski fond neće smjeti ulagati novac u dionice Podravke, Plive i Viktora Lenca. Razlog ovom ograničenju je to što je jedan od osnivača Erste mirovinskog fonda i Europska banka za obnovu i razvoj (EBRD), a prema ograničenjima Zakona o mirovinskim fondovima, fondovima nije dozvoljeno ulaganje u vrijednosne papire izdane od bilo koje pravne osobe koja je povezana sa dioničarima mirovinskog društva. EBRD se zbog svojih investicija u Plivu, Podravku i Viktor Lenac smatra njima povezanom osobom, pa će zbog ove odredbe zakona Erste fond biti uskraćen ulaganja u najkvalitetnije hrvatske dionice, koje osobito Pliva i Podravke jedine udovoljavaju ne samo uvrštenjem u prvu kotaciju Zagrebačke burze nego i dovoljnom likvidnošću njihovih papira u sekundarnom trgovanju. Jedno od zanimljivih pitanja je i cijena kapitala prikupljenog kroz emitiranje obveznica. Naime, država zna da fondovi nemaju kamo s kapitalom, a moraju ga uložiti pa bi se moglo dogoditi da ih ta ista država koja je donijela zakone po kojima fondovi moraju kupovati samo obveznice i dionice, a obveznica je premalo, ucijeni fondove niskom kamatnom stopom na buduće emisije državnih obveznica. Naime, udio državnih obveznica kojih nema po zakonu je 50% u strukuri portfelja svakog mirovinskog fonda.