Nedavno smo pisali o javnoj ponudi INE i o kotaciji tih dionica na burzi, pri čemu smo spominjali i prodaju građanima uz određene benificije...Budući da se radi o velikom projektu koji je pripreman dugo vremena, pa nekoliko puta odgađan, naravno da on privlači veliku medijsku pozornost, ali i izaziva reakcije javnosti. Između ostalog, reagirali su i predstavnici AZ mirovinskog fonda koji traže da im se osigura određena količina dionica za kupnju. Predstavnici AZ obveznog mirovinskog fonda u nekoliko navrata su iskazali želju da država alocira određeni dio dionica INA-e u predstojećoj javnoj ponudi domaćim mirovinskim fondovima koji bi te dionice kupili po tržišnoj cijeni. Predsjednik Uprave društva koje upravlja AZ fondom, istaknuo je da oni ne traže nikakve privilegije niti popuste pri kupnji nego samo da Vlada dopusti da određeni dio dionica mogu kupiti mirovinski fondovi budući da INA nije u prvoj kotaciji a mirovinci samo u takve dionice smiju ulagati. Radi se o uobičajenoj praksi koja se primjenjuje pri izdavanju obveznica, kažu u AZ fondu i ističu da ako Vlada sama ne alocira određeni dio dionica da će to učiniti agenti izdanja a to bi moglo imati za posljedicu situaciju u kojoj bi agent izdanja mogao preferirati nekog od fondova na štetu ostalih. Također, kad bi se mirovinski fondovi morali oslanjati isključivo na sekundarno tržište, dakle na kupovinu dionica INA-e na burzama, tada bi 1,3 milijuna građana, koliko ih je učlanjeno u sve fondove, "kupovalo [..] dionice po vjerojatno višoj cijeni." Ja bih dodao možda bi kupovali i od sebe samih jer će možda i kao građani biti dioničari ako odluče iskoristiti beneficije koji će im ponuditi država. U mirovinskim fondovima će se vjerojatno naći višak gotovog novca nakon što završi preuzimanje Plive i ti fondovi trenutno istražuju mogućnosti alternativnih ulaganja, a samo AZ fond trenutno ima oko 400 mil. kuna investirano u Plivine dionice. U AZ-u spominju i promjene zakona za što je inicijativa krenula još prije tri godine, a izmjene bi trebale donijeti liberalizaciju kriterija ulaganja za obvezne mirovinske fondove. Tako bi se fondovima trebalo omogućiti da ulažu do 5% imovine u dionice javnih dioničkih društava, a udio investicija u inozemne vrijednosne papire povećao bi se sa sadašnjih 15% na 20% imovine. Za kašnjenje u donošenju promjena zakona u AZ fondu kažu kako "mirovinska društva jedina guraju u svemu tome". Zbog takvog odugovlačenja kažu i kako se već pomalo pitaju nije li već prekasno za te izmjene. Naime, cijene dionica na domaćem su tržištu već davno zabilježile snažan rast i u AZ fondu kažu kako dobar dio dionica izgleda skupo, a dosadašnji prinosi uravnoteženih investicijskih fondova govore o tome kakvi su rezultati mirovinskih fondova mogli biti da se na vrijeme promijenila regulativa. Godišnji prinosi uravnoteženih fondova kreću se između dvadesetak i tridesetak posto, dok su prinosi mirovinskih fondova ove godine dosta niski, svega nekoliko postotnih poena i to prvenstveno radi rasta cijene Plive. U svakom slučaju, sad je red na državi na napravi slijedeći korak...