Prvo je krenulo s najavom koja je izazvala poprilično zbunjenih i zatečenih reakcija, a zatim i sa službenim pojašnjenjem i još jednom potvrdom kako je Vlada tj premijer mislio ozbiljno kad je izjavio da će se povećati kvota za upis dionica HT-a (tj ukupna količinu dionica na prodaji) a radi velikog interesa građana. Prema zadnjim informacijama, ukupno će se umjesto 20-23 % prodavati 32.5 % dionica. Naizgled dobitna situacija i za građane i za Vladu i za fondove ipak povlači neke promjene u očekivanoj strukturi dioničara nakon IPO-a. Prodajom 32,5 posto dionica znatno se smanjuje vlasnička pozicija države u našem telekomu, jer će nakon namirenja radnika državi ostati tek 2,5 posto dionica. Ta činjenica naravno ne mijenja mnogo na burzi, no može se lako dogoditi da će se sve buduće sukobe između HT-a i građana rješavati na neki drugi način. Ipak, čvršćom regulacijom i njezinom primjenom na telekomunikacijskom tržištu se i tom problemu može doskočiti, premda treba voditi računa i o činjenici da je zbog dugogodišnjeg monopolističkog položaja HT-a svaki pomak u liberalizaciji tržišta udar na poslovanje HT-a koji često i nije spreman nositi se s takvim promjenama. A dodatni postotak dionica ponuđenih građanima kad bi prodajna cijene bila postavljena npr na 300 kuna osigurava pune pakete za 162.477 građana što je veća brojka od do sada iskazanog interesa građana. Naravno s ovom tvrdnjom treba biti oprezan jer u medijima su se već više puta pojavljivale brojke o dosad upisanim količinama premda je zabranjeno iznošenje informacija takve vrste dok traje upis, a i upitno je koliko su one utemeljene ili je riječ o običnim pretpostavkama. Kako Vlada u alokaciji dionica i određivanju konačne cijene u potpunosti drži uzde u svojim rukama, a može se očekivati da će pokušati maksimalno izaći u susret biračima, za očekivati je da cijena bude što je moguće niže, naravno uzimajući u obzir veličinu potražnje. Povećanjem dijela IPO-a namijenjenog institucionalnim investitorima pokušalo se udovoljiti i njihovim zahtjevima. Ipak, iz fondovskih krugova se moglo čuti kako i dodatna količina ne zadovoljava njihove potrebe i želje. Ipak, temeljem nekih ranijih analiza čiji rezultati ukazuju na to da će u slučaju djelomičnog zadovoljenja fondovskih apetita njihova glad biti još veća nego što bi bila u slučaju njihova izostavljanja iz upisa, logično bi bilo zaključiti kako možemo očekivati snažnu potražnju fondova na početku trgovanja. U mediima su objavljivane i tablice koja je pokazuju pregled broja punih paketa koji građani mogu uzeti a da se maksimalni paket ne smanji ispod 38.000 kuna, koliko trenutačno iznosi, na neki manji iznos. Konkretno - odredi li Vlada cijenu dionice od 300 kuna, svaki građanin koji uzme puni paket dobit će 126 dionica, a tek ako bude zainteresirano više od 162.477 građana, paketi će se rezati te će se građanima proporcionalno smanjiti broj dionica na koje imaju pravo. Naravno, ima i onih koji ne budu uzimali puni paket pa je ovo samo približno točan izračun. Zanimljiv je i podatak o interesu građana ovisno o dobnoj strukturi stanovništva, nedavno objavljen u medijima prema kojem je najmanji broj zainteresiranih za INA-ine dionice prema Večernjakovoj anketi koju su Metron i Vectura proveli na 900 građana, među populacijom starijom od 60 godina, a najveći među onima u tridesetima. Naravno, umirovljeni građani imaju najmanja primanja i poprilično nizak stupanj optimizma radi težih uvjeta života obzirom na visinu svojih primanja, pa ne čudi da je njihov interes najmanji, odnosno generacija koje radi a tek je njihov puni uspon pred njima, dakle oni u tridesetima imaju i najviše optimizma, ali i otvorenosti prema nečem novom... U svakom slučaju, za nekoliko dana će se znati koliko je građana ukupno upisali dionice i po kojoj cijeni će se prodavati, te koliko dionica će svatko moći dobiti u paketu.