U  bliskoj budućnosti,kad se bude kupovala nekretnina, vrlo je moguće da će neka od prvih pitanja biti: „Koliko troši na godinu? Koristi li sunce, vjetar ili biomasu za grijanje i toplu vodu? Može li se višak energije prodavati HEP-u?“


Prije nekog vremena, kada biste upitali prodavače nekretnina što određuje tržišnu vrijednost nekretnine,odgovor je najčešće bio: “To su tri elementa zvana PPP – pozicija, pozicija i pozicija!“

Od  početka krize promet nekretnina uglavnom staje. Prije dvije godine vlasnik nekretnine bio je siguran da, ako mu hitno zatreba novac, u vrlo kratkom roku može unovčiti svoju nekretninu ili je zamijeniti za drugu i pritom nešto zaraditi. Možemo reći da su se prosječni građani osjećali sigurnije kao vlasnici nekretnine nego kao štediše u banci.

Danas se formulaPPP  mijenja u novu , poznatu kaoEEE – ekonomija, efikasnost, ekologija.To bi značilo da se potiče gradnja ekonomičnih zgrada koje troše jako malo energije i koje jako malo ili nimalo ne onečišćuju okoliš stakleničkim plinovima (od kojih je najpoznatiji CO2). Na taj način smanjuje se utjecaj efekta staklenika.

Energetska učinkovitost/efikasnost definirana je kao mjera koja omogućava korištenje minimalne količine energije, ali da razina udobnosti ostane nepromijenjena ili postane bolja. Na usvajanje novih principa Europa, svijet, pa i naša mala Hrvatska jednostavno su primorani jer:

1. Nema više jeftine energije
2. Energija je svakim danom sve skuplja
3. Zalihe fosilnih goriva ograničene su na još maksimalno 40 godina što znači da njihova cijena neće  rasti linearno već eksponencijalno 
4. Trošenjem velikih količina fosilnih goriva onečišćujemo okoliš stakleničkim plinovima.

Potičući ove principe upustili smo se u sferu koja se često naziva „Zelena gradnja“, a od tuda i izvedenice „Zelena energija“, „Zeleni krediti“ i sl.
EEE gradnjom, ali i obnovom starih zgrada prema istom principu dobit ćemo nove vrijednosti u stanogradnji -zgrade  A ILI A+ klase, oživjeti posrnulu građevinsku industriju i vjerojatno oživjeti promet nekretnina, ali prema novim načelima i novoj kvaliteti.

U  bliskoj budućnosti, kad se bude kupovala nekretnina, vrlo je moguće da će neka od prvih pitanja biti: 
„Koliko troši na godinu? Koristi li sunce, vjetar ili biomasu za grijanje i toplu vodu? Može li se višak energije prodavati HEP-u?“, a onda i: „Gdje je smještena nekretnina?“