Prema nekim najavama, uskoro bismo mogli doživjeti novi zakon o privatizaciji... Aktualna bi koalicija na kraju mandata mogla ostvariti neka od velikih obećanja iz predizborne kampanje i vremena kad su bili oporba. Jedno od njih je Zakon o privatizaciji, čiju je čak treću verziju Vlada RH navodno podržala na posljednjoj sjednici prije ljetne pauze. Hrvatski bi sabor, tvrde izvori bliski Banskim dvorima, mogao zakon usvojiti na ovomjesečnoj sjednici. Iako se o tom zajkonu već godinama priča, a posljednjih šest-sedam mjeseci ova je tema pri vrhu popisa tema oko kojih se spore SDP i HSS, zakon se uglavnom bavi već poznatim elementima. Jedna od navodnih pogodnosti je institut ESOP-a, koji zaposlenicima omogućava kupnju dionica tvrtki u kojima rade po posebno povoljnim uvjetima. To je moguće tek ako 50 posto radnika želi kupiti dionice. Tako kupljene dionice pet godina ne smiju u prodaju, a šest neplaćenih obroka donosi raskid ugovora, bez prethodne opomene. I dok se "pogodovani" ESOP uvjetuje ograničenjima zakonodavac istodobno amnestira bivše dioničare-neplatiše i animira ih na obnovu ugovora. Odluče li se, a imaju rok od četiri mjeseca po usvajanju zakona, u startu stječu 60 posto popusta na neotplaćeni iznos ostao u trenutku prekida ugovora. Plaćaju li gotovinom, jamči se i dodatni bonus, još 50 posto na prethodno umanjenu cijenu. Naravno, ako su te dionice još uvijek u portfelju HFP-a (a to je jedno vrlo zanimljivo pitanje o kojem bi se mogao napisati ne samo jedan cijeli tekst, a ne ovako usput...). Unatoč očitom nagrađivanju nekadašnjih dioničara raznim popustima i bonusima, teško je za pretpostaviti da će biti velikog interesa. Osim hotelsko-turističkih tvrtki, gotovo da se više i nema što kupiti. Ili su tvrtke devastirane završile u stečaju ili ih je netko već otkupio ili ne vrijede ništa i jedva se održavaju na životu. Jedno od pitanja koja su definitivno među vrućim krumpirima privatizacije jest pitanje zemljišta na kojem se tvrtke nalaze ili je u njihovoj neposrednoj blizini, budući da uglavnom nije uvršteno u temeljni kapital privatiziranih društava. Do izražaja to posebno dolazi u priobalju gdje uglavnom više vrijede parcele nego objekti na njima. U prijedlogu zakona dva su rješenja pa valja pretpostaviti, kada krene rasprava u Saboru neće nedostajati žestoke polemike. Fond je vlasnik zemljišnih nekretnina, kaže zakonodavac u startu, ali dopušta iznimku u slučaju ako bi izdvajanje parcele narušilo tehnološku cjelinu. Tvrtka to "narušavanje" dokazuje propisanom dokumentacijom u kojoj je, primjerice, i građevna dozvola. Zakonodavac ističe da se kampovi i neizgrađeno zemljište ne smatraju tehnološkom cjelinom. Društvima koja drže u posjedu zemljišne nekretnine daje rok od šest mjeseci, po usvajanju zakona, da izvijeste Fond. Ovisno je li parcela tehnološka cjelina ili ne, Fond može odobriti prodaju, najam ili koncesiju. Na sjednici Vlade prevladalo je mišljenje da se atraktivne turističke parcele isključivo daju u najam ili koncesiju no konačnu odluku ipak donosi Hrvatski sabor. MOJ SAVJET: Čuvajte dionice DOM holdinga