13.10.2005.
Očekivana reakcija
Napokon, rekli su mnogi, slušajući pozitivne političke signale iz Europe zadnjih dana...
Hrvatski su investitori, očekivano, munjevito i euforično reagirali na početak pregovora Hrvatske o članstvu u Europskoj uniji.
Snažni porast cijena dionica, prvi dan nakon objave dobrih vijesti, pomaknuo je Crobex indeks na dotada najvišu ikad zabilježenu vrijednost, odnosno na razinu od 2.125 bodova, 4,1% više od zaključne vrijednosti od prethodnog dana. Dotadašnji rekord iznosio je 2.121 bod i postignut je prvog ožujka ove godine, a premašen je i najveći ikad zabilježeni broj transakcija u jednom danu, koji je samo do 14:30 sati iznosio 1.122 transakcije.
Na Zagrebačkoj je burzi samo u prvih pola sata trgovanja zaključeno više od 480 transakcija. Redoviti promet je u tih prvih 30 minuta premašio 28,5 milijuna kuna, dok je primjerice dan ranije ukupni redovni dnevni promet iznosio svega 13,6 milijuna kuna.
Vrijednost VIN indeksa porasla je za 4,5% nakon objave vijesti, a već u prvoj sekundi trgovanja ostvaren je promet od milijun i pol kuna. Do 14 i 30 sati tog prvog dana od objave vijesti na Varaždinskoj je burzi zabilježeno gotovo 550 transakcija.
Ipak, nakon tjedna žestokog trgovanja i reakcije na dobre vijeti iz Europe, pomalo nastupa smirivanje strasti i lagana korekcija cijena prema dolje, što je bilo i za očekivati nakon toliko burnih transakcija.
Prošlog je tjedna održana i godišnja konferencija Zagrebačke burze na kojoj je između ostalog, kada je razvoj hrvatskog tržišta kapitala u pitanju zaključeno, kako će pojava dionica Ine na hrvatskim burzama, koja je izvjesna, biti jedan od značajnijih događaja na tržištu kapitala u idućoj godini, što će, prema mišljenju sudionika konferencije, utjecati na gotovo cijeli financijski sektor Hrvatske. Ujedno, većina sudionika drži da je privatizacija državnih poduzeća putem burzi osnovni preduvjet za daljnji razvoj domaćeg tržišta kapitala.
Prema procjeni predsjednika Uprave PBZ Investa, Hrvoja Bujanovića, 15 posto dionica Ine moglo bi trenutno vrijediti između milijardu i 2 milijarde kuna. Iako će dio završiti u rukama stranih investitora, g. Bujanović očekuje da domaća financijska industrija u drugoj fazi privatizacije Ine može sudjelovati s oko 35 posto.
Pri tome treba imati na umu, kako je tih 1-2 milijarde kuna vrijednosti dionica INE, ogroman potencijal za sekundarno trgovanje među individualnim i institucionalnim investitorima i da će se time pojačati prometi na burzama, posao brokerima, prilike za ulaganje fondovima i ostalim ulagačima, itd...