Djelatnost osiguranja spada u (financijske) usluge. Počiva na velikom broju osiguranika. A da bi se usluga mogla pružiti velikom broju osoba, potreban je poseban sustav, posebna mreža djelatnika koji će pružati usluge osiguranicima. Upravo zbog toga osiguravajuća društva u svim zemljama u kojima je razvijeno osiguranje zapošljavaju znatan broj djelatnika. Uz to, ako je rast osiguranja stabilan, stabilan je i broj uposlenih. Tako u zemljama članicama Europske zajednice u djelatnosti osiguranja u 1992.g. radi 1.020.178 djelatnika, a g.1998. - 1.041.559 djelatnika. U Hrvatskoj u 2000 g. osiguravajuća društva su imala uposlenih u stalnom radnom odnosu 4.749 djelatnika, što u odnosu na godinu dana ranije znači povećanje uposlenih za 412 djelatnika ili za 9,4%. Time se i naši osiguratelji potvrđuju kao značajni poslodavatelji. To tim prije što broj uposlenih, u situaciji kad se u drugim djelatnostima smanjuje, stalno raste. No, nije osiguranje samo ono što rade osiguravajuća društva izravno preko svojih djelatnika u stalnom radnom odnosu. U osiguranje spadaju i tzv. drugi poslovi osiguranja, među koje zakonodavac ubraja posredovanje i zastupanje u osiguranju, savjetovanje, procjenu rizika, pomoć kod naknade štete, prodaju spašenih dijelova, procjene šteta i sl. Dakle, industrija osiguranja prati niz djelatnosti koje su izvan samog osiguravajućeg društva. U Hrvatskoj je u gore navedenoj godini bilo registrirano više od 3000 ovlaštenih agenata osiguravajućih društava i pedesetak ovlaštenih posrednika. No, kako su uvjeti za stjecanje licence za zastupanje i posredovanje prilično rigorozni, to je sam zakonodavac ostavio mogućnost da za jednog ovlaštenog agenta radi još deset osoba bez licence. Ako se tome doda ukupan broj osoba koje rade na crno za račun osiguravajućih društava, posredničkih i agencijskih poduzeća, procjenjuje se da je takvih u Hrvatskoj u ovom trenutku preko deset tisuća! Sve skupa, dakle, uzevši hrvatsko osiguranje na razne načine upošljava cca 15.000 osoba. Povećanje broja djelatnika u osiguranju vezan je uz rast osiguravajućih usluga. Iskustvo u ostalim tranzicijskim zemljama pokazuje da, nakon početnog smanjenja broja stalno uposlenih djelatnika, broj djelatnika u osiguranju počima rasti: tako je u 1998.g. u Slovačkoj zabilježen porast broja uposlenih za 18,5%, Poljskoj za 10,9%, Sloveniji za 6,0%, Turskoj za 13,1% itd. Prema prognozama, slično stanje očekuje se i u Hrvatskoj. Tim prije ako se uz očekivani razvoj industrije klasičnih osiguranja ima u vidu i mirovinska reforma sa svojim 2. i 3. stupom. Uostalom, već su pripreme (tzv. edukacijski poslovi) za 2. stup pokazale koliko veliki broj osoba može biti potreban za provođenje nekih osigurateljnih (dobro plaćenih) poslova. Veseli činjenica da su to mnogi zaposleni i nezaposleni građani shvatili.