Između ponašanja oštećenoga i nastale mu štete mora postojati uzročna veza da bi se moglo govoriti o njegovoj isključivoj ili djelomičnoj (suodgovornost) odgovornosti za štetu koju je pretrpio. Naime, kod naknade štete, posebno zbog šteta pretrpljenih u cestovnom prometu, osiguratelji vrlo često posežu za prigovorom tzv. podijeljene odgovornosti. Takvo ponašanje je u skladu s odredbama Zakona o obveznim odnosima "Imalac/vozač motornog vozila, (op. M. Ć.) se oslobađa odgovornosti djelomično ako je oštećenik djelomično pridonio nastanku štete" (čl. 177 st. 3. Zakona). Spor je upravo u tumačenju izraza "pridonio". Ponašanje oštećenoga - ozlijeđenoga mora pridonijeti nastanku štete. Drugim riječima, između njegovog ponašanja i nastale mu štete mora postojati uzročna veza. Ako bi do štete došlo i bez obzira na njegovo ponašanje, uzročne veze nema i štetnik odnosno njegov osiguratelj je dužan oštećenome platiti kompletnu štetu. Najbolje to možemo vidjeti iz jedne rješidbe Vrhovnog suda Republike Hrvatske (Rev. br. 1131/1996. Od 21. rujna 1999. g.). U konkretnom slučaju došlo je do sudara vozača motorkotača i drugog osobnog vozila na način da je vozačica osobnog vozila prešla na stranu vozača motorkotača za 0,6 metara preko zamišljene središnje linije, okrznula vozača motorkotača i nanijela mu teže tjelesne ozljede (prijelom lijeve palčane kosti s luksacijom glavice palčane kosti, dvostruki prijelom lijeve lakatne kosti s pomakom ulomka, prijelom lijeve bedrene kosti, otvoreni višeiverni prijelom prve patele...). S obzirom da je ozlijeđeni vozio motorkotač koji nije bio registriran (što je prekršaj) i s obzirom da u vrijeme nastanka štete nije nosio zaštitnu kacigu (što je također prekršaj) osiguratelj vozačice istakao je prigovor podijeljene krivnje i odbio isplatiti cijelu štetu. No, kako ističe Sud, iz utvrđenih činjenica proizlazi da je tužitelj (ozlijeđeni) vozio motorkotač svojom desnom stranom i upravo preticao biciklistu također svojom desnom stranom, kada je iz suprotnog smjera osiguranica tuženice (osiguravajućeg društva) izlazeći iz lijevog zavoja prešla zamišljenu srednju liniju, te se okrznula s motociklom, na oko 0,6 m unutar njegove desne strane. Prema sudu, radi se o isključivoj odgovornosti vozačice motornog vozila, jer nije od utjecaja okolnost što oštećeni nije imao kacigu na glavi, a nije u uzročnoj vezi s nesrećom ni činjenica što motorkotač nije bio registriran. Da nastavimo dalje, isto stajalište valjalo bi zauzeti na pr. i u slučaju da je oštećeni vozač motorkotača bio bez valjane vozačke dozvole, da je u času sudara bio pod utjecajem alkohola, da je - recimo - vozio brže nego što je dozvoljeno, itd. Naime, sve te njegove radnje u situaciji u kojoj je došlo do prometne nesreće, nisu u uzročnoj vezi s nastankom same nezgode. On može biti prekršajno odgovoran za te radnje, ali nema njegove suodgovornosti za pretrpljenu štetu. Stoga mu osiguratelj - prema ocjeni suda - mora isplatiti potpunu naknadu, bez odbitka.