Tržište otvorenih investicijskih fondova u Hrvatskoj svake godine bilježi značajan rast. I u ovoj je godini nastavljen intenzivan rast imovine pod upravljanjem što obzirom na činjenicu da je riječ o potpuno novom financijskom proizvodu u Hrvatskoj ne bi trebalo čuditi... Imovina kojom fondovi upravljaju u devet je mjeseci povećana za milijardu kuna. Krajem rujna ove godine u fondovske je udjele (uključujući i inicijalna sredstva fondova) bilo uloženo ukupno 3,976 milijardi kuna. U usporedbi s krajem 2003. samo su četiri fonda zabilježila pad vrijednosti imovine pod upravljanjem - i to PBZ Novčani fond, ZB bond, Select Eurobond i ICF Equity. U odnosu na kraj prošle godine broj aktivnih fondova povećao se za dva (osnovana su još dva dionička) na sadašnjih 35 (ukupno je 11 novčanih, devet obvezničkih, osam dioničkih i sedam mješovitih). No, još je pet osnovanih, ali neaktivnih fondova. Prošloga tjedna Komisija za vrijednosne papire odobrila je osnivanje najnovijeg otvorenog fonda koji se zove Ilirika Jugoistočna Europa kojim će upravljati Ilirika investments, društvo za upravljanje u vlasništvu brokerske kuće Ilirika koja je inače prisutna u većini zemalja bivše Jugoslavije. Nisu još objavili prospekt i statut fonda, ali po nazivu fonda se može prepostaviti da će taj fond ulagati u vrijednosne papire spomenute regije. Iz svega navedenoga bi se dalo zaključiti da, unatoč u startu lošijim pozicijama, jača i skupina fondova iza kojih ne stoje banke sa svojim razgranatim prodajnim mrežama i lako dostupnim inicijalnim sredstvima. U ukupnoj imovini svih fondova, kao i dosad, najveći je udio novčanih fondova koji drže oko 64 posto (više od 2,5 milijardi kuna) ukupne imovine svih otvorenih fondova što i ne čudi jer se radi o fondovima koji uglavnom ne naplaćuju ulazno-izlazne troškove, moguće je ulagati kod njih na vrlo kratke rokove, a rizik takvog ulaganja je minimalan. No, zanimljivo je da se po vrijednosti pomalo izjednačuje imovina obvezničkih i mješovitih fondova (ovi drugi bilježe u postotku najveći porast imovine u posljednjih devet mjeseci). To bi značilo da se ulagači pomalo okreću rizičnijim fondovima, koji mogu dati i veće prinose. U tri od četiri skupine fondova (novčani, obveznički, mješoviti) na prvom su mjestu po vrijednosti imovine fondovi Zagrebačke banke. Jedino u skupini dioničkih fondova po vrijednosti imovine vodi CAIB Investov Select Europe, koji je pretekao ZB euroaktiv. Fondovi Zagrebačke banke, kao što je poznato, od početka praktički drže glavninu tržišta, te je u ukupnoj imovini svih fondova udio šest fondova te banke oko 1,54 milijarde kuna. No, njihov postotni udio od kraja prošle godine pao je sa 42,65 na nešto iznad 38 posto. U svakom slučaju, sudeći po trendovima u svijetu, ulaganje u fondove biti će sve zanimljivije, osobito za osobe s viškom kapitala koje se ne žele izlagati prevelikom riziku kupnje dionica ili nemaju vremena baviti se time. Isto tako ovo je elegantan način ulaganja u strane papire jer su naši fondovi kao institucionalni ulagači u drukčijem, liberalnijem statusu u našem deviznom sustavu nego građani i mogu slobodno investirati svoja sredstva.