• Glavni problem koji bi mogao narušiti poboljšanje kriterija kreditiranja svakako je povećana stopa nezaposlenosti koja će kulminirati krajem ove i početkom sljedeće godine te su stoga i prognoze da bi i nenaplativi plasman banaka mogao dosegnuti svoj vrhunac


Najnovija istraživanja Europske  središnje banke  (ECB) o povećanoj potražnji za kreditima, ponukala je banke Eurozone da smanje kriterije kreditiranja.
Glavni razlog takve odluke leži u nedavnom  istraživanju o kreditnim  aktivnostima banaka  koje je dovelo do zaključka da će sve banke Eurozone morati ublažiti uvjete kreditiranja kompanijama u preostalom dijelu godine.

To je također i novi dokaz da su ograničenja u dostupnosti zajmova dosegnula točku preokreta, što bi moglo pojačati nade da će manje kočiti gospodarske aktivnosti nego što se u početku strahovalo.

Postavlja se pitanje da li će i hrvatske banke ponukane odlukom europskih banaka također spustiti rigorozne kriterije kreditiranja ili će ih još pooštriti?
Prognoze za sada nisu dobre, prenose glavni ekonomisti najvećih banaka u Hrvatskoj s obzirom na daljnji trend rasta nenaplativih kredita. Prema najnovijim procjenama Međunarodnoga monetarnog fonda (MMF) u Hrvatskoj će do kraja godine nenaplativi krediti ostati na razini od šest posto svih plasmana koliko su bili i krajem lipnja ove godine. No, iako je postotak loših kredita značajan, stručnjaci tvrde da banke još nisu u opasnosti.

Glavni problem koji bi mogao narušiti poboljšanje kriterija kreditiranja svakako je povećana stopa nezaposlenosti koja će kulminirati krajem ove i početkom sljedeće godine te su stoga i prognoze da bi i nenaplativi plasman banaka mogao dosegnuti svoj vrhunac.

Istraživanja u Eurozoni su također iznijela činjenice o neočekivanoj snazi tržišta nekretnina. Ispitivanje provedeno u srpnju pokazalo je prvi put rast potražnje za stambenim kreditima od početka 2006. Postotak banaka koje su zabilježile rast potražnje za hipotekarnim kreditima porastao je na 10 posto, nasuprot 4,0 posto u srpnju.

To odražava značajno manje negativnu procjenu izgleda za tržište nekretnina, tumače u ECB-u.
Također, kreditni plasmani prema kućanstvima uobičajeno jačaju pred ubrzanje ukupne gospodarske aktivnosti, budući da potrošači koriste prednosti niskih kamatnih stopa te uočavaju prilike na tržištima nekretnina. Što se pak tiče plasmana banaka prema kompanijama, oni se oporavljaju tek kada se rast u gospodarstvu čvrsto ukorijeni.

Banke u Eurozoni i dalje su na oprezu te ističu da pooštrenja u aktualnoj financijskoj krizi ostaju vrlo značajna te da još nije došlo do promjene trenda. Takvi komentari naglašavaju oprez banke kada je riječ o snazi gospodarskog oporavka Eurozone, ali ipak postoje i pokazatelji koji najavljuju da bi do promjene trenda moglo uskoro doći.

Naravno, takve promjene u trendovima u EU ne znače automatski da će paralelno nastupiti iste takve promjene i u RH, ali u svakom slučaju, dok se ne dogode u EU i SAD-u, neće niti kod nas, tako da ovakav razvoj događaja treba shvatiti kao prvi korak prema cilju i promjeni trenda i u RH, iako je do tog cilja još daleko...