- S obzirom da ionako većina banaka (a gotovo sve su strane) u Hrvatskoj bilježi nižu profitabilnost nego na većini matičnih tržišta, za očekivati je kako bi se veći dio poreznog tereta ipak morao prebaciti na klijente kroz rast kamata
Posljednjih nekoliko tjedana intenzivno se u medijima diskutira ideja o mogućem uvođenju poreza na banke koja je jedan od načina na koji bi Vlada pokušala popraviti punjenje proračuna... no već je u prvim reakcijama taj porez dočekan negativno i sa kritikama, iako se tome naravno kao dodatnom teretu na gospodarski sektor i ne bi trebalo čuditi...
Željko Rohatinski, guverner Hrvatske narodne banke smatra kako bi uvođenje takvog poreza bilo štetno, a objasnio je i kako bi zbog oporezivanja, kao dodatnog troška za banke, kamatne stope porasle ili bi bilo zaustavljeno njihovo snižavanje, na koje je HNB pokušavao utjecati dosadašnjim smanjivanjem obveznih pričuva i puštanjem dodatne likvidnosti u monetarni sustav.
Banke bi zbog poreza mogle izvlačiti kapital u zemlje u kojima će na njemu ostvariti veću zaradu, a tad je moguć pritisak na tečaj kune, pa bi HNB morao angažirati devizne rezerve za obranu tečaja, a to je razlog zašto Rohatinski takav prijedlog Vlade ne bi podržao.
Borislav Škegro, ekonomski savjetnik premijerke Jadranke Kosor tvrdi kako je takav prijedlog, ako postoji, protuustavan jer zahvaća samo jedan sektor i protivan načelima Programa gospodarskog oporavka jer je Program napravljen sa namjerom smanjivanja poreza, a ovo bi bilo uvođenje novog poreza. Osim toga Škegro je uvjeren kako bi banke na to odgovorile prelijevanjem troška na svoje korisnike budući da one na tržištu posluju kao posrednik.
S obzirom da ionako većina banaka (a gotovo sve su strane) u Hrvatskoj bilježi nižu profitabilnost nego na većini matičnih tržišta, za očekivati je kako bi se veći dio poreznog tereta ipak morao prebaciti na klijente kroz rast kamata. U navedenom slučaju moguće bi bilo očekivati povećanje aktivnih kamatnih stopa ali i smanjenje kreditne aktivnosti domaćih poslovnih banaka, što bi u trenutačnim okolnostima samo odgodilo ionako spori izlazak gospodarstva iz krize.
Kao i uvijek ima i suprotnih mišljenja od navedenih, primjerice kako bi oporezivanje dobiti banaka trebalo provesti i u Hrvatskoj jer Hrvatska ima jedne od najviših kamatnih stopa, a prihodi banaka su visoki tijekom krize. Neki čak drže kako su banke uzrok aktualne krize, a najmanje snose teret njezine sanacije i rješavanja i da bi upravo zato trebalo uvesti navedeni porez...
Krajnja odluka je na kraju odgođena i ako ga bude, ovaj će se porez uvoditi iduće godine a ne u sklopu aktulanog rebalansa proračuna, a do tada investitori u bankarske dionice kao i dioničari banaka koji će na kraju osjetiti taj teret na profitima banaka ako do toga dođe, zasad mogu jedino čitati ovakve članke i razmišljanja, sudjelovati u diskusiji o opravdanosti ili neopravdanosti tj ustavnosti ili neustavnosti takvog zakona i čekati odluku Vlade.
