Kad se na tržištu duže vremena ne otvaraju nove prilike za zarađivanje, nema većih oscilacija u cijenama niti prema gore, niti prema dolje, investitori se počnu okretati novim mogućnostima i novim tržištima... Tako je i na naše tržište došao određeni broj stranih investitora u potrazi za novim mogućnostima. Prvo dolaze špekulanti skloni riziku koji su fizičke osobe i trguju za svoj račun te, financijski savjetnici koji kupuju za svoje klijente koji traže visoke stope zarade i ne brinu se na prvom mjestu o riziku. Zatim počnu dolaziti špekulativni hedge fondovi, te razni equity fondovi koji traže riskantna tržišta kapitala sa visokim potencijalnim rastom, a tek na kraju dolaze konzervativniji investitori koji nisu u tolikoj mjeri skloni riziku, ali isto tako ne očekuju niti visoke stope prinosa. Naravno, takvim konzervativnim ulagačima, koji su vrlo oprezni, potrebna je kompletna infrastruktura, stabilno tržište, određena veličina tržišne kapitalizacije, odnosno dubina tržišta koja je po njihovoj procjeni dovoljna da im osigura likvidnost njihovih investicija koje u pravilu nisu malih iznosa. Ovi žele biti sigurni da kada požele rasprodati određene pozicije, da će to tržište moći asporbirati toliku količina dionica i kapitala u kraćem vremenskom periodu. Hrvatsko je tržište kapitala trenutno u predzadnjoj spomenutoj fazi, a ozbiljni "igrači" tek trebaju doći u našu zemlju. Ipak, drastične promjene, kad se to dogodi, treba više očekivati u ostvarenom volumenu trgovanja, te likvidnosti, a manje na porastu cijena, iako će i toga sigurno biti. S druge strane, regionalna tržišta kapitala, poput onih u BIH, Srbiji i Crnoj Gori, te ostalim zemljama Jugoistočne Europe su zasada još uvijek u fazi niske likvidnosti, nepotpune infrastrukture tržišta kapitala, pa su i investitori koji ulažu na tim tržištima špekulativniji i raspolažu s manjim iznosima kapitala. Međutim, brzina razvoja njihovog tržišta je u svakom slučaju bila i biti će brža od razvoja našeg tržišta. Dobrim dijelom upravo radi tih stranih ulagača koji su počeli sve više ulagati na tim tržištima. U Hrvatskoj je taj proces bio puno sporiji radi političkih razloga i međunarodne izolacije u kojoj smo se nalazili u vrijeme kada smo bili na tom stupnju razvoja na kojem su sada zemlje iz regije. Tek nakon smjene vlasti 2000. godine su se stvari počele mijenjati na bolje. Budući da tržište tj zemlje regije imaju ta vremena iza sebe kao i mi, a u vrijeme političkih kriza nisu ni imali tržišta kapitala koje bi radi toga trpilo za razliku od našeg, njihov će razvoj definitivno ići brže, od čega će imati koristi i te zemlje tj njihovo gospodrastvo, ali i investitori koji su zainteresirani ulagati na tim tržištima.