Nedavno je u tisku izašla jedna vrlo zanimljiva informacija, a uglavnom će zainteresirati one koji imaju namjeru ili se već bave investiranjem. Za male dioničare koji posjeduju dionice tvrtke u kojoj rade ili su radili, kupljene uz popust na otplatu , uz uvjete koje je naš model pretvorbe i privatizacije omogućio hrvatskom državljanima ova informacija će možda izgledati nebitna. Malobrojniji koji su imali sreću da upišu dionice u nekoj od dobrostojećih tvrtki koje su uz to i likvidne na burzi, ali i za one koji se aktivno bave ili se žele baviti investiranjem, ova će vijest, ako se obistini, promijeniti cjelokupan način investiranja. Radi se o nečemu što se već nekoliko godina sporadično spominjalo kao jedna od mogućnosti koju možemo očekivati u "dalekoj" budućnosti. Možda ta budućnost stigne i ranije nego li smo očekivali. O čemu se dakle radi? Do kraja godine Zagrebačka burza trebala bi sklopiti sporazum s Budimpeštanskom i Ljubljanskom burzom o nekoj vrsti zajedničkog djelovanja. Klasično spajanje tih burzi za sada nije predmet pregovora. No razmatraju se brojne druge mogućnosti zajedničke suradnje koja bi tim tržištima omogućila veću likvidnost, a u budućnosti ih spasila od zatvaranja. Jedan od načina povezivanja, i vjerojatno najizgledniji, je tzv. zajednička trgovinska platforma. To znači da tri burze mogu plasirati i na druga tržišta određen broj vrijednosnih papira. Za hrvatske građane to bi značilo da mogu kupovati sve dionice koje će biti zajednički plasirane, ali i sve druge vrijednosne papire, državne obveznice i dionice kompanija iz zemalja tranzicije. Hrvatski građani do sada su bili hendikepirani. Nisu po deviznom zakonu mogli ulagati u strane vrijednosne papire, što se tretira kao izvoz kapitala. U tom pogledu vjerojatno se formalno neće puno toga promijeniti, pa bi toj zakonskoj zapreci trebalo doskočiti na drugi način. Za sada je u opticaju rješenje po kojem bi hrvatski građani plaćali transakcije stranim vrijednosnim papirima u kunama. Tri burze formirat će zajedničku obračunsku valutu u koju bi se preračunavao iznos transakcije. Sve dok i naša zemlja ne liberalizira taj segment financijskoga poslovanja i omogući slobodno dvosmjerno kolanje kapitala. Ipak i ovakva vijest znači veliki napredak u mogućnostima koje će stajati našim investitorima na raspolaganju. Naime od likvidnih papira na našem tržištu baš i nemamo previše toga za nabrajati. Nadajmo se da će ovakva mogućnost uskoro postati realnost i da će početi brzo funkcionirati u praksi