Ako vlasnik/član uprave društva nije zaposlenik društva, tada su svi troškovi koji na­staju na službenom putu, a vezani su uz tu osobu, neto-primitak koji treba preračunati na bruto-svotu i oporezivati


Može li društvo poslovati bez zaposlenih? Činjenica je da u RH to može, a to je potvrđeno odredbama Zakona o trgovačkim društvima i Zakona o sudskom registru kao i Odlukom i rješenjem Ustavnog suda Re­publike Hrvatske br. U-I-646/1999, U-I-945/19992, od 10. svibnja 2000. godine.

No, uzmimo u obzir Zakon o radu pre­ma kojem, ako poslodavac s radnikom sklopi ugovor za obavljanje posla koji, s obzirom na narav i vrstu rada te ovlasti poslodavca, ima obilježja posla za koji se zasniva radni odnos, smatra se da je s radni­kom sklopio ugovor o radu, osim ako poslodavac ne dokaže suprotno, Dakle, ako postoje elementi radnog odnosa, mora se sklopiti ugovor o radu, što znači da društva bez zaposlenih “plešu po rubu”.

Zakon i Pravilnik o porezu na dohodak jasno kažu da se troškovi koji nastaju na služ­benom putu (osim u nekim iznimnim slučajevima, o kojima ovdje nije riječ) mogu bez obveze opore­zivanja nadoknaditi samo osobama koje s društvom imaju sklopljen ugovor o radu. Vlasnik društva koji ima evidentiran radni odnos u vlastitom društvu ima sva prava kao i ostali zaposlenici. To znači da za svaki službeni put mora ispuniti putni nalog sa svim relevantnim činjenicama te putnom nalogu trebaju biti priloženi svi računi koji se odnose na određeni službeni put.

Međutim, ako vlasnik/član uprave društva nije zaposlenik društva, tada je vrlo važno da je svjestan činjenice da su svi troškovi koji na­staju na službenom putu, a vezani su uz tu osobu, neto-primitak koji treba preračunati na bruto-svotu i oporezivati na sljedeće načine:

· kao drugi dohodak (doprinosi + 24% poreza na dohodak)

· na način propisan za dohodak od kapitala na teret zadržanog dobitka (12% poreza na doho­dak ili neoporezivo ako takva isplata tereti go­dine zadržanog dobitka kada se mogu isplatiti bez obveze oporezivanja (od 2005. do 2011.).

Isto vrijedi samo za putne naloge koji se mogu dovesti u vezu s prirodom posla koje obavlja društvo.

No, kada se troškovi nastali na službenom putu (troškovi smještaja, prijevoza, cestarine i dr.) ne mogu povezati s prirodom posla, već su nastali radi privatnih potreba vlasnika društva, tada bi te troškove trebalo smatrati izuzimanjem.

Zakon o porezu na dohodak izuzimanjem imovine i korištenjem uslugama smatra­ izuzimanja imovine i korištenje uslugama od strane vlasnika trgovačkih društava za njihove privat­ne potrebe (skrivene isplate dobitka) izvršene tijekom poreznog razdoblja na teret dobitka tekućeg razdo­blja. U tom slučaju, tako nastali neto-primitak treba preračunati na bruto-svotu i smatrati izuzimanjem te oporezivati po stopi od 36% porezom na dohodak od kapitala od izuzimanja, uvećano za mogući prirez.

Takvi izdaci neće biti porezno priznati niti kroz porez na dobit, pa će za iste prilikom sastavljanja trebati povećati poreznu osnovicu kroz obrazac PD.