Iako smo o ovoj temi već pisali, razlog ponovnom otvaranju ove teme jest činjenica da je u prvih pet mjeseci imovina otvorenih fondova u Hrvatskoj porasla za gotovo 11 mlrd kuna s jedne strane ali s druge strane i da se tijekom lipnja povećala za tek 75 milijuna kuna što ukazuje da usporavanje trenda koji već dugo vremena vrlo intenzivno povećava ukupnu imovinu uloženu u otvorene fondove u RH. Da je stagnacija na tržištu kapitala zaustavila rast imovine investicijskih fondova, proizlazi iz podataka o neto imovini domaćih otvorenih investicijskih fondova koje je objavila Hrvatska agencija za nadzor financijskih usluga (HANFA). Naime, neto imovina pod upravljanjem domaćih otvorenih fondova je tijekom lipnja povećana za tek 75 milijuna kuna što u rastu od 11 milijardi ove godine predstavlja popriličnu stagnaciju. Vrlo snažan rast imovine u domaćim fondovima već je dulje vrijeme prije svega posljedica rasta cijena dionica na domaćem i regionalnom tržištu. To potvrđuju vrijednosti Crobex indeksa Zagrebačke burze koji je u prvih pet mjeseci skočio sa 3.209,48 bodova na 4.976,79 bodova, dakle za 55%, dok mu je vrijednost tijekom lipnja čak smanjena za oko 140 bodova (-2,8%) na 4.835,28 bodova. Pad cijene dionica ima za posljedicu i povlačenje dijela novca iz fondova, što još ukazuje na poprilično nizak stupanj edukacije stanovništva kad su fondovi u pitanju. Malo zabrinjava što većina ulagača očekuje godišnje prinose kao u 2007. od 50-60 % što je neodrživo na dugi rok i svi koji toliko očekuju zarađivati u fondovima se nužno moraju razočarati jer jednu ili dvije godine se to i može postići, ali konstantno je nemoguće. Međutim, svi se još uče kulturi ulaganja u fondove i ovakve će stvari sjesti na svoje mjesto s vremenom. Ukupna neto imovina pod upravljanjem otvorenih investicijskih fondova krajem lipnja iznosila je 26,9 mlrd kuna, a od toga je gotovo polovica (13,2 mlrd kuna) bila investirana u domaće i strane dionice. Najveći udio fondovskog tržišta drže najveće banke, kao i do sada i to ZB Invest u čijim se fondovima nalazi 7,5 mlrd kuna imovine (28 % ukupnog tržišta), a nakon njega slijedi PBZ Invest koji upravlja sa 5,7 mlrd kuna (21%) te Raiffeisen Invest sa 4,8 mlrd kuna odnosno 18% tržišta. Za pretpostaviti je da će javne ponude MAGME, Telekoma, Atlantic-a...isto tako utjecati na odliv kapitala iz fondova jer svi smatraju kako trebaju ulagati u IPO-e i da će zarade biti enormne kao na INI, što bi moglo značajno utjecati na cijene navedenih dionica idućih mjeseci.