Prvi podaci za četvrto tromjesečje ukazuju na ponovno slabljenje gospodarstva, upozoravaju makroekonomisti. Tako je u listopadu industrijska proizvodnja pala snažnih 4,4 % na godišnjoj razini
Makroekonomski podaci naše zemlje jedna su od najčešćih tema domaćih medija koji se bave ekonomskom problematikom, a osobito posljednjih godina pojavom recesije svjetskih razmjera...
Europska komisija koja daje prognoze za sve zemlje članice EU-a, zemlje kandidate i za nekoliko najjačih svjetskih gospodarstava navodi kako "posljednji podaci pokazuju da je recesija zaustavljena negdje sredinom 2010. godine i da je oporavak počeo. Naročito je industrijska proizvodnja počela pokazivati uzlazni trend".
Prema projekcijama Komisije od ove jeseni, posljednji podaci pokazuju da je recesija u Hrvatskoj zaustavljena, a sljedeće godine očekuje se gospodarski rast od 1,5 %, 2012. od 2,1 %, dok će se ova godina završiti s padom od 1,8 %.
EK navodi da je maloprodaja zabilježila rast na godišnjoj razini, da je izvoz već ublažio recesiju i da "očito nastavlja pozitivno doprinositi rastu BDP-a u drugoj polovici ove godine".
Kao glavnog pokretača rasta Komisija navodi privatnu potrošnju i investicije, a kao pozitivne okolnosti za rast navodi se brži oporavak od očekivanog u EU zoni, sve bliži datum pristupanja EU što bi bio i početak perioda očekivanog jačeg priljeva izravnih stranih ulaganja. Kao moguće negativne okolnosti navodi se ovisnost o vanjskom financiranju, te odgađanje fiskalne konsolidacije što se može odraziti na razinu investicija i potrošnje zbog viših troškova posuđivanja kapitala.
Tijekom posljednjih dana i Državni zavod za statistiku objavio je nekoliko važnih podataka
Primjerice, prošli tjedan je objavljeno da je u trećem tromjesečju hrvatski BDP ojačao 0,2 % u odnosu na isti period lani, što je prvi rast BDP-a nakon šest kvartala padanja, čime je označen izlazak gospodarstva iz recesije i to ponajviše zahvaljujući rastu izvoza i potrošnje tijekom turističke sezone.
No, prvi podaci za četvrto tromjesečje ukazuju na ponovno slabljenje gospodarstva, upozoravaju makroekonomisti. Tako je u listopadu industrijska proizvodnja pala snažnih 4,4 % na godišnjoj razini. Osim toga, na tržištu rada ponovno su, nakon završetka turističke sezone, zavladali negativni trendovi. Nedavno je Hrvatski zavod za zapošljavanje objavio da je u listopadu broj nezaposlenih porastao za gotovo 15.000 osoba, ili 5,2 %, u odnosu na rujan.
Državni zavod za statistiku objavio je da je promet od trgovine na malo u listopadu nominalno porastao za 1,5, a realno za 0,3 % u odnosu na isti mjesec prošle godine, što je manje od očekivanog i predstavlja ujedno i pad stope rasta prema mjesec dana prije.
Što sve ovo znači investitorima na burzi ?
Makroekonomski podaci govore o trendovima u realnom sektoru gospodarstva nad kojim je financijski sektor u koji spadaju financijska tržišta, pa i tržište kapitala čiji je burza dio i na kojoj se trguje vrijednosnim papirima, nadgradnja koja bez baze odnosno realnog sektora nema niti svrhe niti smisla.
Osim toga, makroekonomski pokazatelji govore o uvjetima okruženja, tj. gospodarskom sustavu unutar kojeg financijska tržišta djeluju i svaki pozitivan pomak u kretanju navedenih pokazatelja znači ujedno i nagovještaj pozitivnih trendova na burzi radi rasta očekivanja i optimizma među ulagačima, a kako trenutno stvari stoje, situacija baš i ne djeluje optimistično.
