Stanje na tržištu kapitala u RH nije baš blistavo, rekao je nedavno jedan moj poznanik. Obzirom na trenutnu situaciju, mislim da se i blago izrazio jer nervoza je prilično velika, osobito kod novopečenih HT dioničara. Naime, nekoliko je stotina tisuća ljudi uplatilo novac ili još gore, podiglo kredite da bi kupilo dionica Telekoma, a cijena se opasno približila cijeni iz IPO što nitko nije mogao niti zamisliti prije nekoliko mjeseci. Naravno, Kosovo, kriza u SAD-u, višegodišnji rast dionica u RH , najava inflatornih pritisaka u državi, rast cijena većine roba kojima svakodnevno svjedočimo samo su potaknuli lavinu i ubrzali cijene dionica na pokrenutoj nizbrdici. Sa investicijskim fondovima je slična situacija… Ako pogledamo podatke koje objavljuje Hrvatska agencija za nadzor financijskih usluga, neto imovina pod upravljanjem hrvatskih otvorenih investicijskih fondova u siječnju je manja za preko 4 mlrd kuna, a smanjenje je najvećim dijelom posljedica pada vrijednosti dionica, kako na domaćem tako i na drugim tržištima. Obzirom da je Crobex indeks Zagrebačke burze tijekom siječnja zabilježio pad od preko 14% to nas niti ne iznenađuje. Krajem siječnja neto imovina pod upravljanjem otvorenih fondova iznosila je 25,9 mlrd kuna, za razliku od 30,1 mlrd. kuna zabilježenih krajem prosinca prošle godine. Imovina otvorenih fondova porasla je inače tijekom prošle godine za gotovo 90%, sa 16 na već spomenutih 30,1 mlrd. kuna. Budući da imovina pod upravljanjem mješovitih i dioničkih fondova s javnom ponudom čini 80% ukupne imovine pod upravljanjem otvorenih fondova u Hrvatskoj, najviše se unutar strukture fondova prema strategiji ulaganja prate ove dvije vrste fondova. Pri tome je smanjenje imovine jednih i drugih u postotnim iznosima skoro podjednako. Ako pogledamo apsolutne brojke, vidimo da je neto imovina mješovitih investicijskih fondova s javnom ponudom smanjena je za 1.20 mlrd kuna, a dioničkih za 2.20 milijardi kuna.. Među društvima za upravljanje fondovima i dalje najvećom imovinom upravlja ZB Invest u čijim se otvorenim fondovima nalazi 8,7 mlrd kuna, a nakon njega slijede PBZ Invest sa 5,2 mlrd kuna pod upravljanjem, Raiffeisen Invest sa 3,4 mlrd kuna, Erste-invest sa 2,7 mlrd kuna i HPB Invest sa 1,15 mlrd kuna. Tih pet društava upravlja sa preko 80% ukupne imovine u otvorenim fondovima na domaćem tržištu Pad vrijednosti udjela otvorenih fondova prisutan je kod fondova svih društava i ponaša se u priličnoj korelaciji sa burzovnim indeksima što kod ulagača stvara nervozu i reakciju sličnu ulagačima - dioničarima. Ipak, u cijeloj toj situaciji treba uzeti u obzir da navedeni pesimizam koji je zavladao tržištem kapitala nije baš najbolji motiv za prodaju, osobito ako je gubitak značajan jer i taj će se trend kad-tad promijeniti. Osim toga, ovo je izvrsna prilika za hrabre !