Prije nekoliko dana bio je Svjetski dan štednje, pa se u novinama naravno, pisalo i o toj temi.. Prema istraživanju tvrtke GFK-a, više od polovine hrvatskih građana uopće ne štedi, četvrtina ih štedi u bankama, a još uvijek ih 11 posto čuva novac kod kuće. Isto tako, sve više građana uplaćuje životno osiguranje. Većina, oko 82 posto, koristi bankovne usluge, a najviše njih, 76 posto, koristi tekući kunski račun. Istodobno, 59 posto ima bankomat karticu, 39 posto čekove, 21 posto žiro račun, a 20 posto kreditne kartice. Da su klijenti uistinu zadovoljni svojim bankama pokazuje 40 posto anketiranih koji bi sigurno preporučili svoju glavnu banku i još 43 posto koji bi je vjerojatno preporučili. Poboljšala se i percepcija sigurnosti štednje u bankama. Dok je u 2000. godini samo 20 posto ispitanika navelo da nema rizika za sigurnost štednje u Hrvatskoj, ove godine 44 posto anketiranih smatra da uopće nema rizika, 21 posto misli da je rizik mali, 21 posto da je srednji, a samo 14 posto da je velik. Ti podaci iako uopće nisu ohrabrujući, ipak pokazuju da polako odlaze u zaborav financijski inženjering, sanacije i propadanje banaka i sl. Da povjerenje u hrvatski bankarski sustav raste pokazuju i podaci, primjerice, Zagrebačke banke u kojoj su u deset ovogodišnjih mjeseci depoziti građana narasli za čak 400 milijuna eura te sada ukupno iznose gotovo 3,8 milijardi eura. Valja naglasiti da je ovogodišnji desetomjesečni porast veći od cjelokupnog porasta depozita u prošloj godini kada je rast iznosio 304 milijuna eura. U Erste banci su potkraj rujna ukupni depoziti stanovništva premašili 10,5 milijardi kuna, što u odnosu na zadnji dan prošle godine predstavlja povećanje od gotovo 20 posto. To govori kako raste štednja, ali još bitnije, da se iz čarapa, ona počela sve više koncentrirati u bankama. Time se omogućuje da banke plasiraju taj kapital u gospodarstvo umjesto da on leži potpuno neiskorišten negdje po ormarima. Povećanje štednje vodi prema rastu investicija, one pak prema razvoju gospodarstva, ovo prema rastu životnog standarda građana, a standard prema rastu štednje i krug je zatvoren, a cikus se ponavlja multiplicirajući količinu kapitala i stupanj razvoja sustava u cjelini... Imamo s druge strane i želju vlasti da donese paket zakona za uvođenje reda na financijskom tržištu, kako je to najavio ministar financija. Naime, Ministarstvo financija privodi kraju pripreme "paketa" financijskih zakona pri čemu je naglašen značaj propisa o osnivanju agencije za nadzor nebankovnih financijskih institucija, zatim kako se Vladinom odlukom o IPO-u INA-e i predstojećim usvajanjem nekih zakona (npr. zakona o osiguranju i zakona o investicijskim fondovima) stvaraju pretpostavke za produbljivanje tržišta kapitala. Službene statistike Zagrebačke burze pokazuju kako je od početka ove godine do danas ostvareno više od četiri milijarde kuna redovitog prometa dionicama, a riječ je samo o prometu ostvarenom u dionicama putem trgovinskog sustava Zagrebačke burze, što znači bez obveznica i bez prijavljenih i institucionalnih transakcija. Odlični trgovinski rezultati, ocjenjuju na Zagrebačkoj burzi, posljedica su pozitivnog tržišnog trenda temeljenog na otpočinjanju procesa približavanja Hrvatske Europskoj uniji te čitave serije novih uvrštenja vrijednosnih papira u kotacije i tržišta Zagrebačke burze. Ovakva situacija samo još više opravdava želju Vlade za uvođenjem reda na tržištu kapitala paketom financijskih zakona jer je očito da našem tržištu predstoje veliki koraci u razvoju u idućih nekoliko godina i zakonska infrastruktura koja će podržati i usmjeravati taj razvoj je nužna pretpostavka u funkciji tog razvoja.