Već mjesecima smo svjedoci korekcije na domaćem tržištu kapitala, pri čemu kao i uvijek u takvim situacijama imamo niz analitičara, brokera i neovisnih stručnjaka sa brojnim razlozima i teorijama o uzrocima takve situacije i predviđanjima o potencijalnim pravcima daljnjeg kretanja tržišta kapitala. Nakon nekoliko godina rasta cijena dionica te tržišta u cjelini, očito je nastupilo vrijeme kada će negativni trendovi i korekcije biti češća pojava. Sve je počelo još ljetos prije nego je krenuo IPO Telekoma kad je nakon što je obznanjena definitivna odluka o provedbi IPO-a tržište krenulo nizbrdo. Naime, brojni ulagači su poučeni iskustvom od IPO-a INE odlučili kupiti( neki i značajnije količine) dioniça Telekoma, a za to im je trebao kapital koji su dobrim dijelom povlačili iz drugih dionica. Na taj način su pojavljujući se masovno na prodajnoj strani počeli stvarati pritisak prema padu cijena većine likvidnih dionica. Budući je domaće tržišta kapitala ipak relativno malo, sve se pretvorilo u ne baš beznačajnu korekciju za koju su se svi uglavnom nadali da će prestati kad prođe IPO HT-a. Nakon uvrštenja HT-a u burzovnu kotaciju cijena ove dionice je krenula žesto preko gore, a povukla je i cijelo tržište uzlazno, međutim onda su počele političke napetosti u RH, predizborna kampanja, pa nakon toga kriza vlasti i beskonačni pregovori o tome tko će dobiti mandate za sastavljenje Vlade, obzirom da su rezultati izbora bili prilično ujednačeni za glavne političke suparnike HDZ i SDP. Kad je napokon i to riješeno , odnosno još za vrijeme trajanja krize Vlasti, počeli su se intenzivirati odnosi na Kosovu, uz sve glasniju najave odluke o odcjepljenju Kosova od Srbije, što je unijelo naravno dodatnu nervozu na sva tržišta kapitala u regiji pa tako i hrvatsko. Kao šećer na sve ovo, guverner naše Narodne banke još u vrijeme izbora najavio rast inflacije u Hrvatskoj koji je izazvao popriličnu buru u javnosti jer sjećanja na razdoblje od prije desetak godina i dalje su prisutna kod većine građana. Te najave postale su sve glasnije, a kasnije su potkrijepljene i konkretnijim brojkama. Nakon formiranja Vlade, nedavno su počele i konzultacije ne relaciji Vlada i Miistrastvo financija i Hrvatska narodna banka. Tako se i prošli ponedjeljak, Predsjednik Vlade Ivo Sanader sastao s čelnim ljudima Hrvatske narodne banke i poslovnih banaka kako bi raspravili buduće poteze u borbi protiv inflacije. Očekivalo se da će Vlada i poslovne banke pojačati pritisak na vodstvo HNB-a da ublaži monetarne mjere i tako utječe na pad kamatnih stopa, ali dogodilo se upravo suprotno. Guverner Hrvatske narodne banke Željko Rohatinski čvrsto je branio dosadašnju monetarnu politiku te je pozvao Vladu da ga podupre konkretnim, ali u osnovi nepopularnim potezima. Iznio je i pet ključnih zahtjeva u borbi protiv inflacije, koja bi prema procjenama HNB-a ove godine mogla biti čak oko 6 posto. To su ograničavanje rasta plaća i proračunskih rashoda do razine očekivane inflacije, kontrola cijena u javnom sektoru i spremnost države da intervenira na tržištu ako cijene robe i usluga privatnog sektora nastave rasti. Brži nominalni rast proračunskih prihoda od rashoda treba iskoristiti ili za smanjenje deficita ili za smanjenje poreza.