Vozio me prijatelj od centra grada prema Kantridi. Nije bio naročito vješt, ali imao je iskustva, pa vožnja i nije bila tako loša. Ipak, nešto me zasmetalo: izbjegavao je vožnju desnom prometnom trakom - uz desni rub. Traka bliža sredini bila mu je daleko draža. Kada sam mu rekao da to nije u redu, jer vozeći trakom do sredine usporava promet, uzvratio je da po desnoj traci ne vozi radi autobusa koji mu na stajalištima često zatvore prolaz ili zbog drugih vozila, jer mu opet nema prolaza. Nisam se složio. Griješi što vozeći ne prati prometne situacije znatno dalje ispred sebe - preko 100, 200 ili čak 400 metara! Neka slobodno vozi desnom trakom sve dok u daljini ne ugleda autobus ili neko drugo vozilo. Tek tada se treba pažljivo prestrojiti na lijevu traku. Ne može se stalno voziti trakom do sredine samo zbog pretpostavke da se, možda, na desnoj traci nalazi neka prepreka. Ako se dogodi da takva pretpostavka i bude točna još uvijek ima vremena za prestrojavanje, naravno pod uvjetom da je već izdaleka primijetio prepreku na svojoj traci. Jer, vozač je dužan - bilo u naselju, bilo izvan naselja, pa i na autocesti - za kretanje koristiti krajnju desnu prometnu traku, ako je slobodna za promet! IZNIMNO u naselju (slučaj prema Kantridi!) može koristiti i prometnu traku koja se ne nalazi uz desni rub, ako time ne ometa kretanje vozila iza sebe. Na žalost, naši vozači ne voze strogo desnom stranom. Nekako im je lakše približiti se sredini kolnika misleći da je tako moguće voziti brže i sigurnije. Nisu ni svjesni da, pri tom, sebe i druge izlažu povećanoj opasnosti. Zapravo, to je nedopustiva komocija koja krije itekako opasne zamke. Vozači, krećite se sredinom (!) prometne trake, a ako traka nije obilježena držite svoje vozilo što bliže uz desni rub kolnika, ali na takvoj udaljenosti da s obzirom na brzinu, na uvjete u prometu, te na stanje ceste ne ugrožavate druge i ne izlažete sebe opasnosti.