Nedavno je u tisku izašla vijest o tome kako sukob između PIF-ova i Vlade uskoro ulazi u završnu fazu. O čemu se zapravo radi? Već dvije godine, traje sukob između Vlade i fondova. Ova Vlada je odmah nakon formiranja dala do znanja kako se ne slaže s načinom rada prošle Vlade u mnogočemu, pa jednim dijelom i po pitanju prakse fondova da zamjenjuju sa HFP-om dionice onih tvrtki koje su PIF-ovi uzeli na dražbama u kuponskoj privatizaciji, a koje su u međuvremenu otišle u stečaj. Podsjetimo se, država se zakonom obvezala kako će za potrebe kuponske privatizacije staviti na raspolaganje iz portfelja Fonda za privatizaciju dovoljno dionica kvalitetnih firmi(što god to značilo, nije se odnosilo sigurno na tvrtke u stečaju). Budući da država dugo nije imala, a navodno nema niti sada uvid u stvarno stanje svojeg portfelja, događalo se da se fondovi uzimali dionice firmi koje su bile u ili pred stečajem. Dogovorno je to rješavano tako da su fondovi te dionice vraćali državi, a uzimali nešto drugo. Međutim, problem se javio nakon što je za određeni iznos (oko 280 milijuna DEM) država ostala dužna fondovima. Vlada se promijenila i sadašnja vlast ne želi rješavati problem na isti način. U tisku se piše kako Vlada od početka mandata nije bila zadovoljna ulogom PIF-ova u privatizaciji, držeći da nisu ispunili nijednu ulogu, bilo da restrukturiraju poduzeća u svome portfelju ili ih pak brzo privatiziraju. Štoviše, stanje se konzervira, PIF-ovi zadržavaju poduzeća bez stvarne namjere da ih prodaju, špekulirajući s njima. Kritike idu dotle da se tvrdi kako je menadžment PIF-ova s tvrtkama u svom vlasništvu sklopio kojekakve konzultantske ili druge ugovore kojima zapravo legalno iz njih izvlači novac. U međuvremenu prijedlog nekih PIF-ova o tome kako bi se moglo dozvoliti da se transformiraju u holding kompanije umjesto u ZIF-ove (zatvorene investicijske fondove) samo je dolio ulje na vatru između vlasti i fondova i navodno je definitivno ispao iz igre. Navodno, Vlada priprema nekoliko mjera kojima će "napasti" PIF-ove. Prije svega, sasvim ozbiljnim udarom na PIF-ove drži se kampanja Ministarstva financija kojom ono kreće u naplatu poreza i doprinosa od tvrtki dužnika među kojima su i brojna u vlasništvu PIF-ova, osobito hotelske kompanije. U naplati potraživanja država će primijeniti dva modela. Ili će na ime potraživanja od poduzeća tražiti natrag pojedine hotele ili će za iznos duga dokapitalizirati firmu i tako se vratiti u vlasničku strukturu tog društva. Spominju se i sankcije za one PIF-ove koji se ne budu "zatvorili" tj. transformirali u ZIF-ove u zakonskom roku koji ističe za 2 godine poput prinudnog upravitelja i sl. Vjerojatno PIF-ovi neće dopustiti da se dogodi takva situacija. No, kojim će tempom početi njihova preobrazba u investicijske fondove, dobrim će dijelom ovisiti o novim zakonskim aktima koji su u pripremi. Riječ je o zakonu o PIF-ovima i zakonu o investicijskim fondovima. Zasad je najviše polemike izazvala moguća odredba zakona prema kojoj investicijski fondovi, a kamo PIF-ovi idu, mogu ulagati najviše 10 posto vlastitog portfelja u jednu tvrtku. Cijela dilema između Vlade i PIF-ova trebala bi uskoro biti riješena donošenjem spomenutih novih zakona.