Tegobe uzrokovane vrućinom svakodnevna su pojava u vrućim ljetnim mjesecima.. Ove tegobe mogu pogoditi svakoga no ipak najosjetljivija su djeca i starija populacija te oboljeli od kroničnih srčanih ,dišnih i sl. oboljenja.Isto tako mogu uzrokovati trajne posljedice i smrt. Stoga je vrlo važno upoznati se s njihovim uzrocima te načinima prevencije i liječenja. Do tegoba uzrokovanih vrućinom dolazi kada naše tijelo više nije u mogućnosti održavati normalnu tjelesnu temperaturu. Poznato je da ljudsko tijelo temperaturu regulira znojenjem, no u slučaju produženog i intenzivnog izlaganja vrućini i visokim temperaturama, to ponekad nije dovoljno. Postoji velik broj dodatnih čimbenika koji uz vrućinu utječu na mogućnost rashlađivanja tijela pri ekstremno visokim temperaturama. Primjerice, vrlo vlažan zrak usporava isparavanje znoja s kože, što pak onemogućava brzo oslobađanje topline iz tijela. Drugi čimbenici koji mogu ograničiti mogućnost reguliranja tjelesne topline su starost, prekomjerna tjelesna težina, dehidracija, upotreba lijekova, konzumiranje alkohola, slaba cirkulacija itd. Toplotni udar je najozbiljnija od svih tegoba uzrokovanih vrućinom. Nastaje nakon dugog i intenzivnog izlaganja visokim temperaturama, kada tijelo više ne može regulirati tjelesnu temperaturu i ne može se rashladiti. U takvim slučajevima tjelesna temperatura može naglo narasti te u razmaku od 10 do 15 minuta dosegnuti i preko 41°C. Toplotni udar može se pojaviti iznenada, bez prethodnih simptoma iscrpljenosti vrućinom. Potrebno je hitno pružanje liječničke pomoći, jer može uzrokovati trajni invaliditet ili smrt. Simptomi toplotnog udara su: vrlo visoka tjelesna temperatura (iznad 40°C) ,crvena, suha i vruća koža, bez znoja , izuzetno brzi otkucaji srca (160-180 otkucaja u minuti), vrtoglavica ,glavobolja , umor, mučnina i povraćanje ,zbunjenost, delirij ili gubitak svijesti, nedostatak zraka, pa sve do grčevi te krv u urinu ili stolici. Kako pomoći oboljelima? U slučaju iscrpljenosti vrućinom ili toplotnog udara, prvi i najvažniji korak je što prije pozvati liječničku pomoć! Iscrpljenost vrućinom najčešće se liječi nadoknadom izgubljene tekućine i soli. Premjestite bolesnika u hladniju prostoriju i postavite ga u ležeći položaj s lagano podignutim nogama. Dajte bolesniku hladne napitke koji sadrže sol, poput obične vode s dodanom soli, nekih sportskih napitaka ili soka od rajčice. Ukoliko se ne shvati ozbiljno i ne pristupi navedenim koracima, iscrpljenost vrućinom lako može prerasti u toplotni udar. Toplotni udar može uzrokovati trajnu štetu na mozgu ili čak smrt ukoliko se bolesniku na vrijeme ne pomogne. Sve osobe pogođene toplotnim udarom trebaju hitnu medicinsku intervenciju, stoga prvo pozovite liječnika. Čekajući liječnika, premjestite bolesnika u hlad ili hladan, po mogućnosti klimatiziran prostor i odmah pristupite brzom snižavanju tjelesne temperature. To možete postići na razne načine, primjerice potapanjem bolesne osobe u kadu s hladnom vodom, hladnim tušem ili pranjem tijela hladnom vodom uz pomoć spužve. Na prepone, vrat ili ispod pazuha možete staviti i vrećice s ledom. Ukoliko vam je pri ruci termometar, pratite tjelesnu temperaturu oboljelog i zaustavite hlađenje ukoliko temperatura tijela dosegne normalnu. Kod nekih žrtava toplotnog udara može se javiti i nekontrolirano trzanje mišića. U takvim slučajevima potrebno je spriječiti moguće samoozljeđivanje bolesnika, ali izbjegavajte stavljanje predmeta u usta ili davanje tekućine. Ukoliko dođe do mučnine i povraćanja, postavite bolesnika u bočni položaj kako biste otvorili dišne putove i spriječili gušenje.