Prošla godina je definitivno bilo najbolja godina dosada za investicijske fondove i općenito fondovski biznis u RH. Milijarde kuna su ušle u nekoliko desetaka otvorenih fondova koji su svojim nastupom na tržištu, marketingom, odnosom prema ulagačima, ali prvenstveno ostvarenim prinosom privlačile kapital hrvatskih, ali donekle, iako u puno manjoj mjeri i stranih ulagača. Naravno da su se prinosi razlikovali značajno od fonda do fonda, ovisno i o samoj strategiji ulaganja, ali i o vještini fond menedžera da ostvare rezultate bolje od konkurencije. Dionički su fondovi, kao oni s najvećim potencijalnim stupnjem dopuštenog rizika naravno imali i najveće prinose, čak do 67 % godišnje...Uravnoteženi su imali prinose skoro do 50 % (naravno, govorimo o onima s najvećim postignutim prinosom), dok su obveznički svoje prinose "nagurali" do 8 %...Ova je godina nastavila s istim trendom kao i prošla, a nedavno je u medijima objavljena vijest kako se trenutno u svim domaćim investicijskim fondovima nalazi oko 20 milijardi kuna kapitala. Za one kojima je to prevelika brojka sa puno nula, a i navikli su se izražavati "europski", riječ je o malo manje od 3 milijarde eura.Prinosi su se u prvom tromjesečju ove godine ne samo držali lanjskih gabarita, nego su još i porasli. Naime, neki od fondova bilježe preko 25 % prinosa u prva 3 mjeseca što je preko 100 % na godišnjoj razini, naravno pod uvjetom da se cijelo to vrijeme održava isti tempo ostvarivanja prinosa što je ipak teško za očekivati, ali činjenica je da su rezultati fantastični. Isto tako, trenutno je u Hrvatskoj već dosta investicijskih fondova koji imaju preko milijardu kuna imovine pod upravljanjem što je do prije godinu-dvije bio iznos koji je bilo teško zamisliti. Dio toga potječe i on prinosa naravno, ali ipak najveći dio je od uplata ulagača... Najveću imovinu pod upravljanjem imaju društva za upravljanje fondovima koja su u vlasništvu velikih banaka poput ZABE, PBZ-a, Erste-a ili RBA što je i logično jer je riječ o najjačim brandovima za koje najviše ljudi zna i kojima najviše i vjeruju jer iza njih stoje najveće institucije. Ipak, kad gledamo ostvarene rezultate onda je slika potpuno drukčija jer najbolje prinose su ostvarili fondovi kojima ne upravljaju banke. Netko će reći da je tu rizik veći, ali teško bih se mogao potpunosti složiti s time jer rizičnost fonda je determinirana u najvećoj mjeri strategijom ulaganja, pod pretpostavkom da se naravno ona poštuje na način kako je deklarirana Prospektom fonda, ali fondovski je biznis izrazito restriktivno reguliran i nadziran, pa su mogućnosti nepravilnosti svedene zbilja na minimum i pravila vrijede jednako za sva društva i fondove, ne samo za one kojima upravljaju banke ili netko drugi.