Za početak podsjetimo se malo nekih detalja o PIF-ovima. Radi se o investicijskim fondovima specifičnog karaktera koji svoj temeljni kapital, odnosno iznos novca s kojim raspolažu i kojim se služe za ulaganje u svrhu ostvarivanja profita i povećanja svoje ukupne vrijednosti nisu prikupili u "kešu" od zainteresiranih ulagača. Ovi su fondovi kapital prikupili tako što su od vlasnika kupona u kuponskoj privatizaciji prikupili te kupone i njih kasnije na dražbama zamijenili za neke od dionica sa liste koja je bila predviđena za tu namjenu. Na taj su način, velikim brojem kupona kojima su raspolagali stekli velike udjele u brojnim poduzećima pa su tako u nekima i većinski vlasnici. Kako u Hrvatskoj po zakonu o investicijskim fondovima nije dozvoljeno da fondovi drže većinske pakete u poduzećima, već radi sigurnosti i disperzije rizika ulaganja moraju svoje udjele ograničiti na maksimalno 10% udjela, trebalo je naravno prilagoditi se postojećoj situaciji i mogućnostima unutar kuponske privatizacije. Tako je nastao i zakon o PIF-ovima prema kojem se njima dozvoljavaju neke stvari koje se ne dozvoljavaju "običnim" investicijskim fondovima. Jedna od takvih stvari su i većinski paketi u tvrtkama iz portfelja PIF-ova oko kojih se posljednjih mjeseci vodi prilično žestoka borba. Naime, po sada važećem Zakonu, zbog ranije navedenih okolnosti PIF-ovima se dozvoljava vlasništvo nad udjelima iznad 10% temeljnog kapitala, ali se isto tako u roku od 5 godina PIF-ovi moraju uskladiti sa Zakonom o investicijskim fondovima, dakle moraju se pretvoriti u klasične zatvorene investicijske fondove. To znači i da moraju rasprodati sve udjele u tvrtkama iznad 10% temeljnog kapitala u toj tvrtki, a vremena je ostalo još oko dvije i pol godine. Sada se predlažu izmjene Zakona o PIF-ovima prema kojem bi se oni morali do kraja ove godine riješiti svih udjela iznad 24%, a do kraja iduće godine iznad 10% temeljnog kapitala tvrtke. Na taj bi se način prinudilo fondove da možda i po nepovoljnim uvjetima rasprodaju te tvrtke kako bi udovoljili zakonu kojih ih sili da to učine na brzinu. Ovakvo stajalište zastupaju neki od PIF-ova, protiveći se najavljenim izmjenama, osobito zato jer se radi o istoj interesnoj grupi koja je predlagala da se izmjene navedenog zakona provede na način da se umjesto usklađenja sa klasičnim fondovima, PIF-ovima izmjenama zakon omogući pretvaranje u holding kompanije. Na ovaj bi se način otvorila mogućnost za ogromne koncentracije moći u rukama pojedinaca i od ove se ideje odustalo, odnosno nije niti dobila zeleno svjetlo nadležnih institucija. S druge strane, kao odgovor na takvu inicijativu, stigao je i prijedlog izmjena koje bi prinudile fondove da ubrzaju proces "zatvaranja" dakle transformacije u klasične zatvorene fondove.