06.12.2014.
Zamjena rashladnog uređaja
Zamjena postojećeg rashladnog uređaja (chiller-a) doprinosi velikim uštedama, jer su projektirani sa kvalitetnijim upravljanjem, povećanim i poboljšanim kondenzatorskim sekcijama i kompresorima visoke učinkovitosti.
Zrakom hlađeni sustavi nemaju potrebe za rashladnim tornjevima, čime se ukidaju instalacioni troškovi, kao i troškovi održavanja. S druge strane, vodom hlađeni rashladni uređaji su znatno efikasniji od onih sa zrakom.
Optimiziranje rada rashladnog uređaja provodi se najčešće na dva načina: regulacijom temperature polazne vode koja se podešava na najveću moguću vrijednost u uvjetima toplinskog opterećenja i snižavanjem temperature kondenzacije, čime se povećava učinkovitost kondenzacije i na taj način smanjuje potrošnja energije.
U objektima u kojima postoji istovremeni zahtjevi za grijanjem i hlađenjem moguće je koristiti otpadnu toplinu kondenzacije za predgrijavanje ili zagrijavanje radnog medija koji se koristi kao medij za grijanje. Kod instalacija rashladnog sustava s vodom hlađenim kondenzatorom, zagrijana voda koja je primila toplinu kondenzacije, može se direktno koristiti u zatvorenom krugu grijanja (npr. u predgrijaču).
U slučaju sustava sa rashladnim uređajem koji ima zrakom hlađeni kondenzator, može se koristiti dodatni izmjenjivač topline (zrak-voda; rekuperator) za korištenje otpadne topline kondenzacije.
Inverterska rješenja troše manje energije i postiže veću energetsku iskoristivost, brže postiže željenu temperaturu i omogućava precizniju kontrolu temperature.
Godišnji tijek temperaturnog opterećenja, krivulja učestalosti vanjskih temperatura, kao i trajanje dnevnog pogona predstavlja osnovu za raspodjelu ukupnog rashladnog kapaciteta, odnosno korištenje više rashladnih agregata u cilju boljeg prilagođavanja trenutnom opterećenju rashladnog sustava. Pravilnom raspodjelom i odgovarajućom regulacijom ostvaruju se energetske uštede, a postiže se i veća pogonska sigurnost.
Izdvojeni članci
Mnoge stare kuće i danas se u zemljišnim knjigama vode kao oranica ili livada. Iako se smatraju legalnima, za upis im treba posebna uporabna dozvola. Objašnjavamo zašto i kako se do nje dolazi.
Posjedovni list nije isto što i vlasnički list. Objašnjavamo što se upisuje u katastar, a što u zemljišne knjige i zašto je ta razlika ključna kad kupujete kuću, stan ili zemljište.
Je li grobno mjesto vlasništvo obitelji ili ga samo koristimo? Smije li se „prodati” i što zapravo dobiva onaj tko ga „kupi”? Objašnjavamo što o tome kaže novi Zakon o grobljima.