2003.

Evo približava se kraj još jedne financijske godine pa je red da se malo osvrnem na ono što je bilo na tržištu deviza i što se događalo s kamatnim stopama.
2003 1.sij 16.pro % eur/usd 1,0496 1,2250 +16,7 eur/chf 1,4496 1,5480 +6,8 eur/gbp 0,6512 0,7010 +7,6 usd/chf 1,3812 1,2645 -8,4 gbp/usd 1,6110 1,7500 +8,6 eur/hrk 7,4500 7,7000 +3,4 usd/hrk 7,1100 6,3000 -11,4 chf/hrk 5,1200 4,9700 -2,9 gbp/hrk 11,4500 10,9400 -4,5
Valuta koja je najviše izgubila na vrijednosti i ove godine je uvjerljivo američki dolar. Činjenice da američko gospodarstvo raste po visokih 8%, da je inflacija niska, te da je stopa nezaposlenosti u padu nisu pomogle dolaru te je on pao u odnosu na euro 16%, švicarski franak i britansku funtu 8%. Razlog slabljenju dolara je niska kamatna stopa koja ne privlači inozemne investitore, te deficitni "blizanci" - trgvinski 41 i proračunski 70 milijardi dolara. Hrvatska kuna je u odnosu na euru oslabila za malih 3,5%. No zato je naša nacionalna valuta zbog svjetskih međuvalutarnih odnosa ojačala u odnosu na američki dolar za nevjerojatnih 11,5%. Također, gubitnici u odnosu na kunu su i švicarski franak (3,0%) i britanska funta (4,5%).
2003 1.sij 16.pro b.p. Eur 2,90% 2,15% -75 Chf 0,60% 0,25% -35 Gbp 4,05% 3,90% -15 Usd 1,40% 1,15% -25 Hrk 3,55% 6,00% +245
Kamatne stope su tijekom 2003. godine ostale na povijesno niskim razinama. S obzirom da je svjetsko gospodarstvo u stagnaciji kamatne stope na važnije svjetske valute su bile u laganom padu. Niža kamatna stopa trebala bi stimulirati korištenje kredita i povećati potrošnju koja bi u konačnici potakla rast gospodarstva. Suprotno svjetskim tržištima i kretanjima kamatna stopa na kunu je tijekom 2003. godine narasla na visokih 6,00%. Razlog ovako velikom rastu kam-atne stope je Hrvatska narodna banka koja je svojim mjerama za suzbijanje kreditne ekspanzije banaka povukla sa međubankarskog tržišta znatne količine kuna. Ekonomska teorija kaže da uz istu potražnju a uz smanjenu ponudu cijena ide gore - i to se u praksi dogodilo, kamte su narasle.