Ako je suditi prema posljednjim podacima najveće svjetsko gospodarstvo polako izlazi iz recesije i zauzima mjesto koje mu pripada u svjetskoj ekonomiji. Kako su ekonomisti s obje strane Atlantika i očekivali, nakon što se kriza oko Iraka stišala, a cijena nafte i kamatne stope pale, bilo je samo pitanje kada će se svjetsko gospodarstvo trgnuti iz dosadašnje letargije. Prema dosadašnjim podacima druga polovina ove godine trebala bi biti znatno bolja od prve. Dolar je na najvišoj razini u odnosu na euro u posljednja dva tjedna nakon što su ga ulagači potaknuti dobrim ekonomskim pokazateljima počeli kupovati. U odnosu na euro se nalazi na razini od 1,12 dolara za euro. Na rast američke valute najviše je utjecao podatak o rastu bruto društvenog proizvoda SAD-a u drugom kvartalu ove godine. Na tržištu se očekivao rast od 1,5%, no on je iznosio 2,4%. Najveći utjecaj na rast BDP je imala vojna potrošnja koja je narasla za 44,1%, najveći kvartalni rast od razdoblja rata u Koreji. Na američki dolar je pozitivno djelovao podatak o broju amerikanaca koji su po prvi puta zatražili pomoć za nezaposlene. Njihov broj je tijekom posljednjeg tjedna pao za 3.000 na 388.000, čime je njihov ukupan prosjek pao ispod psihološke razine od 400.000. No unatoč tome analitičari smatraju kako je rast američkog gospodarstva premali da bi generirao novo zapošljavanje. Računa se da bi rast gospodarstva od 3,0% i više bio potreban za stvaranje novih radnih mjesta. Ono što također ide u prilog tezi da se američko gospodarstvo polako budi iz sna su podaci o aktivnosti u sektoru proizvodnje. Indeks kojeg izračunava FED iz Chicaga, a koji pokazuje aktivnost proizvođačke industrije u srpnju iznosi 55,9 što predstavlja najvišu razinu u ovoj godini. Poslovne investicije su također nakon recesijske 2001. godine u porastu. U posljednja tri mjeseca povećane su na godišnjoj razini za 6,9%. Na pojačanu potražnju za dolarima imalo je utjecaja i japansko ministarstvo financija koje je preko japanske centralne banke prodalo tijekom srpnja oko 2 trilijuna jena (oko 17 milijardi američkih dolara) kako bi spriječili jačanje japanske valute. Japanske vlasti smatraju kako jačanje jena ugrožava japanski izvoz i gospodarski oporavak, te su zbog toga ove godine na deviznim intervencijama "potrošili" oko 9 trilijuna jena, odnosno u protuvrijednosti u američkim dolarima oko 75 milijardi dolara. Ono što ne ide u prilog američkoj ekonomiji je ogroman trgovinski i proračunski deficit koji će najvjerojatnije na duži rok rezultirati daljnjim padom vrijednosti američke valute. Inflacija u eurozoni je tijekom srpnja pala s 2,0% na 1,9% čime su otklonjene i posljednje nedoumice oko ishoda odluke Europske centralne banke o visini kamatne stope na euro na posljednjem sastanku prije ljetne stanke. Kao što su analitičari očekivali kamatna stopa ostavljena je na dosadašnjoj razini od 2,0%. Na ovakvu odluku pored razine inflacije također imaju utjecaja i posljednji ekonomski podaci iz SAD-a. Naime ako se pokaže da najveće svjetsko gospodarstvo stvarno izlazi iz krize tada je sigurno da će ono povući za sobom i ostale ekonomije među kojima i onu Eurozone, čime bi se potreba za smanjivanjem kamate na euro radi stimuliranja rasta ekonomije svela na minimum.