Azijske rezerve

U barem jednom ekonomskom pokazatelju Kina je nadmašila Japan. Riječ je o deviznim rezervama. Prema posljednjim podacima Kina ima najveće devizne rezerve na svijetu. Procjenjuje se da su krajem lipnja devizne rezerve Kine bile u visini 833 milijardi dolara. Do danas su one najvjerojatnije narasle na 870 milijardi dolara, dok su Japanske devizne rezerve krajem prošlog mjeseca iznosile nekih 830 milijardi dolara. Azija, kao cjelina, danas ima deviznih rezervi od nekih 2,5 trilijuna dolara što predstavlja dvije trećine ukupnih svjetskih rezervi. Od 2000. godine azijske devizne rezerve povećane su za gotovo 1,5 trilijun dolara. Veliki dio američkih ekonomista smatra kako je ovo gomilanje deviznih rezervi prvenstveno rezultat tečajnih politika azijskih država, koje učestalim interveniranjem drže svoje domicilne valute podcijenjene čime povećavaju atraktivnost svog izvoza. Smatraju da bi se američki vanjski deficit uvelike smanjio ukoliko bi te države dozvolile jačanje svojih valuta. Kritičari ovih azijskih država u pravilu prozivaju one s politikom fiksnog deviznog tečaja. No, do danas je najveći porast deviznih rezervi imao Japan čiji jen slobodno fluktuira na svjetskom deviznom tržištu. Od sedam azijskih država s najvećim deviznim rezervama jedino Kina i Hong Kong imaju fiksan tečaj svoje valute u odnosu na dolar. Kina je u srpnju ove godine zamijenila politiku fiksnog tečaja sa politikom upravljanog tečaja u odnosu na košaricu valuta. Ostale četiri države (Južna Koreja, Singapur, Tajvan i Indija) imaju razne vidove fluktuirajućeg tečaja. Na primjer Južno Korejski won ojačao je od 2002. godine za 28 posto u odnosu na američki dolar. Motivi akumuliranja velikih deviznih rezervi su razni. Japan se već godinama bori protiv deflacije, a kroz intervencije na deviznom tržištu povećavaju novčanu masu u sustavu te na taj način se pokušavaju izvući iz te neugodne situacije. Tečajna politika azijskih država produkt je financijske krize 1997-98. kada je veliki broj daleko istočnih država životario s velikim deficitom i precijenjenom valutom. Kada su im devizne rezerve pale, te države su bile primorane devaluirati svoju valutu. Čak su bile upozorene kako je pad njihovih valuta prespor. Od tada su njihove valute donekle ojačale u odnosu američki dolar, no vlade tih država pune svoje devizne rezerve s ciljem da ih iskoriste ukoliko dođe do novih valutnih kriza. Analitičari smatraju da bi eventualno jačanje azijskih valuta imalo vrlo mali učinak na smanjivanje američkog deficita. Jedini pravi lijek za SAD je povećati štednju. Porast Kineskog suficita je minoran u odnosu na američki deficit. Između 1997. i 2004. godine, Kineski suficit je povećan za 36 milijardi dolara dok je američki deficit narastao za 529 milijardi dolara.