Prvi od nekoliko značajnijih ekonomskih pokazatelja za SAD je nedavno objavljen. Riječ je o trgovinskoj bilanci SAD koja za studeni mjesec 2004. godine bilježi rekordan deficit od 60,3 milijardi dolara. Ukoliko amerikanci nastave kupovati inozemnu robu brže nego što američka poduzeća uspiju izvesti svoje proizvode, nastaviti će se kontinuirani pritisak na pad vrijednosti dolara. Unatoč činjenici da je dolar već treću godinu zaredom sve jeftiniji, američki izvoznici to nisu do sada uspjeli iskoristiti. Analitičari ne očekuju da će tijekom ove godine doći do promjene ovog trenda. Predviđaju da će prosječan mjesečni deficit iznostiti oko 65 milijardi dolara, odnosno da će deficit na godišnjoj razini biti iznad 700 milijardi dolara. Američki Ministar financija John Snow pokušao je ublažiti reakcije nakon ovog neočekivano velikog deficita. Snow je izjavio kako je on rezultat veće kupovne moći amerikanaca. Glavni problem američkog izvoza su azijske valute. Prvenstveno kineski yuan i japanski jen. Tečaj kineskog yuan već je odavno vezan na američki dolar na razini 8,28. Takav stav Kine već duže vrijeme izaziva gnjev amerikanaca, koji smatraju kako bi Kina trebala liberalizirati tečajnu politiku. Japanski jen je već stara priča. Japansko ministarstvo financija već nekoliko godina učestalo intervenira na deviznom tržištu kako bi zaustavili jačanje jena. Dok ove dvije valute budu držane umjetno podcijenjene od strane vlada Kine i Japana, američki deficit se neće smanjivati. Američki deficit je glavni razlog slabljenja dolara. Sa druge strane rastuće kamatne stope i viša stopa gospodarskog rasta SAD u odnosu na eurozonu ipak donekle privlače investitore za ulaganje u američku valutu. Na deviznom tržištu vlada uvjerenje kako će američka centralna banka ove godine agresivno dizati dolarsku kamatu. Svoje mišljenje o tome je dao predsjednik američkog FED-a Alan Greenspan. On je za časopis BusinessWeek, suprotno od očekivanja analitičara, izjavio kako trenutno nema potrebe za agresivnijom monetarnom politikom. Za sada se očekuje podizanje kamate za 25 bazna poena na 2,50% na idućem sastanku FEDa početkom veljače. Europska centralna banka na prvom ovogodišnjem sastanku zadržala je kamatnu stopu na euro na dosadašnjoj razini od 2,00%. To je već devetnaesti mjesec zaredom da je ECB ostavio kamatu nedirnutom. Vrlo je vjerojatno da će i tijekom ove godine kamata na euro ostati nepromijenjena. Objavljen je, također, i podatak o trgovinskoj bilanci eurozone. Bilanca je bila u "pozitivi", odnosno suficit iznosi 2,9 milijarde eura. Sa Velikom Britanijom i SAD suficit iznosi 103 milijarde eura, dok je najveći deficit ostvaren s Kinom (41 milijarda eura). Moglo bi se zaključiti kako jak euro nije predstavljao problem izvoznicima iz eurozone. Udruga njemačkih izvoznika predviđa za ovu godinu rast izvoza od 5 posto. Tijekom 2004. godine izvoz u Njemačkoj je porastao za desetak posto. Njemačko gospodarstvo je prošle godine raslo po stopi od 1,7%. Iz udruge izvoznika očekuju kretanje eura i dolara u narednim mjesecima unutar raspona 1,28 - 1,34. Očekuju da bi euro mogao u drugoj polovici godine narasti najviše do 1,40.