Posljednjih mjeseci centralne banke su učestalo govorile o potrebi diverzifikacije deviznih rezervi iz američkog dolara u ostale valute, no malo je pokazatelja koji bi ukazali da se to u praksi i provodi. Prema podacima Banke za međunarodna plaćanja krajem prošle godine američka valuta je sudjelovala sa 69% u ukupnim svjetskim deviznim rezervama. U međuvremenu je američki dolar izgubio na vrijednosti u odnosu na eura za 30%, a u odnosu na jen za 18%. Stoga ako se izuzme ovaj utjecaj pada tečaja američke valute može se za ključiti da su centralne banke zadržale, pa čak i malo povećale svoje dolarske rezerve. Kupovanje valute dok njoj vrijednost neprestano pada može biti pomalo čudna odluka, no centralne banke nisu klasični investitori već svojim akcijama pokušavaju postaviti preduvjete za rast domicilne ekonomije. Stoga recimo azijske centralne banke, zbog izrazito izvozno orijentirane ekonomije čitavo vrijeme kupuju američke dolare kako bi spriječile jačanje svojih valuta. Procijenjuje se da je japanska centralna banka prošle godine na deviznom tržištu prodala oko 20 trilijuna jena, odnosno da je kupila oko 180 milijardi dolara s ciljem sprečavanja jačanja japanskog jena. Službeni podaci pokazuju da azijske centralne banke imaju krajem ožujka devizne rezerve u protuvrijednosti od oko 2,1 trilijuna dolara, što je više od kraja prošle godine kada su devizne rezerve iznosile oko 1,9 trilijuna dolara. Centralne banke s ukupnim procjenjenim rezervama od oko 3 trilijuna dolara glavni su igrači i pokretači na deviznom tržištu. Mada se prema podacima Banke za međunarodna plaćanja ne vidi znatnije povećanje udjela eura u deviznim rezervama centralnih banaka, sve je veći broj onih koji to najavljuju i onih koji su to već počeli raditi. Kineska centralna banka koja nakon Japana ima najveće procijenjene devizne rezerve najavila je kako će povećati udio europskih i azijskih obveznica u svom portfelju. Japanska centralna banka ima najveće devizne rezerve koje su procijenjene na 817 milijardi dolara. Nakon Japana slijedi kineska centralna banka sa rezervama u visini 440 milijardi dolara i tajvanska centralna banka s procijenjenim rezervama od 230 milijardi dolara. Od neazijskih država najviše rezerve imaju EU (203 milijardi dolara), Rusija, SAD (oko 83 milijardi dolara) i Velika Britanija (oko 67 milijardi dolara). Iz ruske centralne banke su nedavno izjavili kako će pretežno dolarski denominirane rezerve postupno smanjivati u korist eura. Rusija ima devizne rezerve od oko 88 milijardi dolara, od čega je samo jedna četvrtina u eurima. Ukoliko se odluče diverzificirati svoje devizne rezerve i povećati udio eura i dolara na 50:50, to bi značilo da će na devinom tržištu prodati oko 22 milijarde američkih dolara za eure. Ono što još više zanima analitičare i investitore je dali će Rusija jedan dio svoje nafte naplaćivati u eurima. Ako se Rusija odluči na taj korak potražnja za eurima na deviznom tržištu bi znatno porasla što bi rezultiralo porastom cijene eura u odnosu na važnije svjetske valute, odnosno u prvom redu na američki dolar.